Iako se sada vjerojatno odmaraju, za brojnu djecu za dva mjeseca počinje novi period života - krenut će u prvi razred. Ipak, nisu svi uvijek spremni za školu pa se u takvim slučajevima donose odgode. Broj onih koji će za ovu školsku godinu dobiti rješenja o odgodi još se utvrđuje, a procjene Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo su da je svake godine u prosjeku oko deset posto djece koja dobiju odgodu.
Škole su sada prazne, ali najesen stižu i učenici koji će prvi puta sjesti u školske klupe. Ipak svake godine određeni broj djece nije spreman za prvi razred. Potvrđuje to i Jako Šuker, ravnatelj zagrebačke Osnovne škole Retkovec.
“Kod nas je taj broj negdje uvijek isti, radi se o oko 20 do 25 posto učenika za koje predložimo da budu oslobođena jednu godinu da bi dosegli razinu na kojoj mogu pratit nastavu”. rekao je.
Razlozi za odgodu su različiti
Šuker navodi kako postoji niz razloga zašto se za neku djecu traži odgoda. “Neku djecu se nije dovoljno poticalo, dok druga nisu dovoljno radila. Roditeljima se savjetuje da se malo više radi s djecom koja onda u pravilu, za godinu dana u dostignu razinu koja je potrebna za školu”, kazao je Šuker.
U Gradu Zagrebu tvrde da se da se brojka rješenja o odgodi zadnjih godina kreće oko 900.
Tako je za upis u školsku godinu 2020./2021 doneseno je 900 rješenja o odgodi, za 2021./2022. njih 877, za 2022./2023. doneseno je 942, jednako kao i za aktualnu školsku godinu. Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djece te posljedično, donošenja rješenja o odgodi upisa za pedagošku godinu 2024./2025. je u tijeku.
U Primorsko-goranskoj županiji tvrde da kod njih broj odgoda pada.
“Ove godine dosad imamo 186 predmeta odgoda koji se u pravilu svi odobravaju. U posljednje 4 godine broj odgoda lagano pada pa ih je sada u odnosu na 2021. godinu 20 posto manje, a primjerice u 2020. godini bilo je 20 posto manje nego u 2021. godini”, poručili su iz županije.
Djeca sve manje za bojankama, a sve više pred ekranima
Glavni razlozi odgode su zdravstveno stanje ili pak socio-emocionalna nezrelost djeteta.
Specijalistica za školsku medicinu Ivana Pavić Šimetin navodi i kako vrijeme koje djeca provode pred ekranima predstavlja potencijalni problem.
“Time se ne stvaraju ove vještine fine motorike koje su nužne za to da kad se sjedne u školsku klupu može stvarno početi pisati. Ne moraju djeca znati pisati slova i brojke, ali treba koliko je god moguće do kretanja u školu ovladati onim finim hvatom nad olovkom ili bojicom”, ističe.
Emocionalna zrelost, dodaje, podrazumijeva da se dijete mora znati odvojiti od roditelja. Šimetin procjenjuje da se brojka odgoda zadnjih godina kreće oko 10 posto, dok je prije nekoliko desetljeća bila nešto niža. Svakako godinu odgode treba dobro iskoristiti.
“To znači da dijete treba ići u vrtić, odnosno u predškolu i treba obaviti sve terapijske i dijagnostičke postupke koji se pokažu nužnima”, rekla je.
Najbolja priprema za školu je svakako pohađanje vrtića, odnosno predškolski odgoj.
Najave su iz Ministarstva da bi trebalo povećati broj obaveznih sati predškole, no preduvjet za to je svakako povećanje kapaciteta i broja postojećih vrtića.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!