Od četvrtka do nedjelje u 27 država članica Europske unije održavaju se izbori za 720 zastupnika u Europskom parlamentu. U Hrvatskoj se izbori održavaju u nedjelju, a bira se 12 zastupnika. Donosimo najvažnije informacije koje birači trebaju znati.

U nedjelju će punoljetni građani Hrvatske po drugi puta ove superizborne godine izaći na birališta i izabrati 12 zastupnika u Europski parlament koji će u sljedećem petogodišnjem mandatu ondje predstavljati Hrvatsku.

Tih 12 zastupnika bira se između 300 kandidata s 25 valjano predloženih lista. Od toga su 23 liste političkih stranaka (19 samostalnih stranačkih i četiri koalicijske) te dvije liste grupe birača. Za razliku od parlamentarnih izbora na kojima se izbori provode u 12 izbornih jedinica, na europskim izborima u Hrvatskoj postoji samo jedna izborna jedinica. Donosimo najvažnije informacije o ovim izborima.

Koliko traje izborna šutnja?

Izborna šutnja počinje u subotu, 8. lipnja u ponoć, a završava u nedjelju u 19 sati, kada se zatvaraju sva birališta. U tom razdoblju, a za razliku od parlamentarnih izbora, svako kršenje izborne šutnje je kažnjivo. Kazna za fizičku osobu koja prekrši izbornu šutnju je 398,17 eura. Ako to učini sam izborni kandidat, onda je raspon kazne od 1.327,23 eura do 3.981,68 eura. Ako izbornu šutnju prekrši pravna osoba (primjerice, politička stranka) kazne su od 13.272,28 eura do čak 66.361,40 eura.

Kada izaći na izbore?

Birališta se otvaraju u nedjelju u 7 sati, a zatvaraju u 19 sati. Tijekom tog razdoblja glasovanje traje bez prekida. Biračima koji se u 19 sati zateknu na biračkom mjestu mora se omogućiti glasovanje.

Tko ima pravo glasa?

Pravo glasa na europskim izborima u Hrvatskoj imaju sve osobe koje su do dana izbora napunile najmanje 18 godina, a usto su hrvatski državljani s prebivalištem u ili izvan Hrvatske ili državljani EU-a sa zakonitim boravkom u Hrvatskoj i registrirani za glasovanje na tim izborima.

Kako glasuju nepokretni i osobe s invaliditetom?

Svi građani koji imaju biračko pravo i žele glasovati, a u nedjelju ne mogu doći na biralište jer su bolesni kod kuće, nepokretni ili su osobe s invaliditetom, mogu o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo najranije tri dana prije dana održavanja izbora ili birački odbor do 12 sati u nedjelju, na dan održavanja izbora. Njima se tada mora omogućiti glasovanje u njihovu domu.

Kako se identificirati na biračkom mjestu?

Dolaskom na biračko mjesto, svaki birač identificira se pred članovima biračkog odbora dajući im na uvid svoju osobnu iskaznicu, putovnicu, vozačku dozvolu ili neku drugu javnu ispravu s fotografijom kako bi se nedvojbeno utvrdio identitet, piše na stranicama Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Što ako niste na popisu birača?

Ako birač na dan izbora pristupi glasovanju na biračkom mjestu određenom prema njegovom prebivalištu, a birački odbor utvrdi da birač nije naveden u izvatku iz popisa birača za to biračko mjesto, birački odbor neće mu dozvoliti glasanje, već će ga uputiti u najbliže upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba gdje može pribaviti potvrdu za glasovanje (tzv. plava potvrda). Nakon što pribavi potvrdu za glasovanje, birač se može vratiti na svoje biračko mjesto, predati potvrdu za glasovanje biračkom odboru te glasovati.

Kako glasovati?

Hrvatska koristi sustav preferencijalnog glasovanja, što znači da birač zaokružuje na glasačkom listiću redni broj ispred naziva kandidacijske liste. Ako birač želi jednom kandidatu na toj kandidacijskoj listi dati prednost pred drugima, odnosno preferencijski glas, zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena tog kandidata. Time tom kandidatu daje prednost na kandidacijskoj listi za koju glasuje i veću šansu da bude izabran.

Glasovanje se obavlja osobno, glasačkim listićima i nitko ne može glasovati u ime druge osobe. Iznimno, birač koji zbog tjelesne mane koja mu onemogućava samostalno glasovanje ili zbog toga što je nepismen, može doći na biračko mjesto s drugom pismenom osobom koja će po njegovoj ovlasti i uputi obaviti glasovanje. Na isti način, uz pomoć druge osobe koja je u njihovoj pratnji, glasovanje mogu obaviti i slijepe osobe.

Kada je glasački listić nevažeći?

Nevažećim glasačkim listićem smatara se:

• neispunjeni glasački listić;
• glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju je kandidacijsku listu glasovao;
• glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista;
• glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s različitih kandidacijskih lista, a nije zaokružio jednu od kandidacijskih lista.

Može li se glasovati na neki drugi način?

Na europskim izborima u Hrvatskoj može se glasati samo na biračkim mjestimaputem glasačkih listića. Glasanje putem pošte ili online nije moguće. Također, ne može se glasati ni putem opunomoćenika.

Kako glasuju državljani RH u inozemstvu?

Hrvatski državljani s prebivalištem izvan Hrvatske koji žele glasovati u inozemstvu ne moraju se unaprijed registrirati ako imaju e-osobnu iskaznicu i planiraju glasovati na biračkom mjestu pod koje spada njihovo prebivalište. Ako nemaju e-osobnu iskaznicu ili planiraju glasovati na biračkom mjestu pod koje ne spada njihovo prebivalište, moraju se prijaviti u hrvatskom veleposlanstvu ili konzulatu RH. Ako imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a želite glasovati na biračkom mjestu u inozemstvu, moraju obaviti registraciju kod nadležnog tijela u Hrvatskoj ili u hrvatskom veleposlanstvu ili konzulatu.

Obrazac za prijavu i daljnje informacije o registraciji nalaze se OVDJE.

Koliki je izborni prag?

Kao i na parlamentarnim izborima, kandidacisjka lista mora osvojiti najmanje 5 posto glasova kako bi sudjelovala u diobi mandata u Europskom parlamentu. No, budući da se bira samo 12 zastupnika, svaka politička stranka trebat će dobiti najmanje 8,33 posto glasova kako bi osigurala bar jedno mjesto u Parlamentu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.