Diana Helen Madunić, švedska veleposlanica, u Točki na tjedan s Natašom Božić govorila je o težnji Švedske da uđe u NATO savez.

N1: Nakon desetljeća neutralnosti, Švedska želi ući u NATO. Postoji li neupitna potpora švedske javnosti za ovu promjenu strategije?

Diana Helen Madunić: Istina, većina stanovništva Švedske godinama nije bila za članstvo u NATO-u. Ali, dakako, 24. veljače, ruski napad na Ukrajinu dramatično je promijenio situaciju za Švedsku i cijelu Europu. Nakon 24. veljače vidjeli smo nagli porast potpori za pridruživanje NATO-u, prema posljednjim anketama više od 60% stanovništva podržava članstvo. Gledamo li švedski parlament, šest od osam političkih stranaka u parlamentu podržava članstvo. Dakle, rekla bih da je Putinov napad na Ukrajinu možda doprinio jačanju NATO-a umjesto da ga je oslabio u Europi.

N1: Kako to da Švedska nije organizirala referendum po ovom pitanju?

Diana Helen Madunić: Istina, radi se o prilično osjetljivom sigurnosnom pitanju, što je jedan aspekt cijele priče. Ali mislim da je jedan od razloga osjećaj hitnosti, moramo vrlo brzo krenuti naprijed i sve političke stranke u Švedskoj slažu se u vezi s time. To je jedno objašnjenje. Dakako, tu su i drugi razlozi, postoji strah da bi moglo doći do utjecaja izvana kad bismo održali referendum. Primjerice, dezinformacije iz Rusije, hibridni ili kibernetički napadi i slično. Rekla bih da je treći razlog što u rujnu u Švedskoj imamo parlamentarne izbore. Dakle, bilo bi problematično istovremeno održati referendum i izbore. To su različiti razlozi zašto su se vlada i parlamentarne političke stranke složile da se odluka donese u parlamentu.

N1: Kako pristupanje Finske i Švedske jača sigurnosnu ifrastrukturu Europe?

Diana Helen Madunić: Kao prvo, želimo ući u NATO kako bismo ojačali vlastitu sigurnost, ali vjerujemo i uvjereni smo da bi naše članstvo ojačalo NATO osobito na sjeveru Europe, oko Baltičkog mora, dakako. No ne smijemo ni zaboraviti da Švedska ima prilično snažnu vojsku, snažno zrakoplovstvo, imamo više od stotinu “Gripena”, suvremene fleksibilne zrakoplove kompatibilne s NATO-om. Imamo i mornaricu koja nas štiti na Baltičkom moru, uključujući podmornice. Dakle, smatramo da će članstvo u NATO-u svakako ojačati Švedsku, NATO i Europu, uključujući Hrvatsku.

N1: Moskva je poručila da je neprihvatljiv ulazak Švedske i Finske u NATO. Strahuju li građani od ruske odmazde i čeka se najviše boje?

Diana Helen Madunić: Mislim da ruski napad na Ukrajinu nije samo povećao sigurnosnu prijetnju za Švedsku nego i za cijelu Europu, NATO i Europsku uniju. No u ovom trenu ne vidimo izravnu vojnu prijetnju švedskom teritoriju. Dakako, sada kada smo obznanili želju da uđemo u NATO, mislimo da postoji povećana mogućnost za druge prijetnje poput hibridnih ili kibernetičkih napada na Švedsku kakvim smo ranije svjedočili. Vjerujemo da ćemo se u ovom slučaju najbolje zaštititi ako ljudi budu svjesni toga i ako budu oprezni kad čitaju, primjerice, informacije koje bi mogle biti dezinformacije, osobito na društvenim mrežama. Čak i upozoravamo ljude da dvaput razmisle o širenju informacija koje bi mogle biti dezinformacije, takve stvari. Mislim da možemo očekivati da će takve stvari postati češće u idućim mjesecima.

N1: Ne smatrate da bi moglo doći do pokušaja daljnjeg napredovanja ruskih snaga prema Finskoj i Švedskoj? Čini se da ruske vojska ipak nije ono što smo mislili, niti ono što je Putin mislio…

Diana Helen Madunić: Svi svakog dana pratimo vijesti iz Ukrajine i način na koji se rat vodi te vidimo da Moskva možda nije očekivala takav razvoj događaja. Kako se sada čini, imaju pune ruke posla sa situacijom u Ukrajini. Kao što sam ranije rekla, u ovom trenu ne vidimo izravnu vojnu prijetnju švedskom teritoriju.

N1: Počeo je dijalog s Turskom zbog veta koji je Turska uložila na pristupanje Švedske u NATO, vjerujete li u uspjeh dijaloga?

Diana Helen Madunić: Istina, naša premijerka Magdalena Andersson prije nekoliko je tjedana razgovarala s predsjednikom Erdoganom. Nakon toga Ankaru je posjetila švedsko-finska delegacija kako bi pokrenula razgovore i pregovore. Dakako, primijetili smo da je Turska izrazila neke zabrinutosti, no trenutačno se vode rasprave i dijalog. Dakako, nadamo se da će imati pozitivan ishod kako bismo mogli postići dogovor i što prije krenuli dalje.

N1: Kako će na taj dijalog utjecati situacija iz Švedske, gdje je za stabilnost vlade važnu ulogu igrala ruka kurdske zastupnice?

Diana Helen Madunić: Istina, u švedskom parlamentu imamo predstavnicu kurdskog naroda. Gđa Kakabaveh govori o ovim temama, a i turska je strana to spomenula kao nešto što joj uzrokuje zabrinutost. Dakako, očekujem da će to biti tema u razgovorima između Švedske i Turske. Ne znam detalje o tome kako ti razgovori napreduju, ali kao što sam već rekla, smatram i nadamo se da će naći neko rješenje kako bismo mogli krenuti dalje.

N1: Neki mediji tu situaciju u švedskoj vladi ocijenili su kao mogući kraj švedskog puta u NATO, je li to tako dramatično?

Diana Helen Madunić: Ne, ne bih rekla. Švedska vlada i sve parlamentarne političke stranke i dalje imaju ambiciju da postanemo članicom NATO-a u bližoj budućnosti.

N1: Je li Vas iznenadio stav predsjednika RH Zorana Milanovića o ulasku Švedske u NATO?

Diana Helen Madunić: Zapravo, ne. Jer kad smo započeli proces kandidature za članstvo u NATO-u, znali smo da će 30 zemalja članica morati odobriti naš zahtjev. Pa ste uvijek spremni na neke prepreke na putu. A mi shvaćamo da je situacija u BiH od nacionalnog interesa za Hrvatsku, kao što je članstvo u NATO-u od nacionalnog interesa za Švedsku. Normalno je i logično da zemlje djeluju u skladu s nacionalnim interesima. Nadamo se da ćemo u konačnici dobiti potporu Vlade RH i Sabora za naše članstvo u NATO-u.

N1: Je li vam jasan taj stav predsjednika RH, jeste li pitali za pojašnjenje?

Diana Helen Madunić: Srećom, ove godine obilježavamo i slavimo 30 godina diplomatskih odnosa između Švedske i Hrvatske, što znači da već 30 godina imamo švedsko veleposlanstvo u Zagrebu. To također znači da vodimo veoma otvorene, iskrene i izravne razgovore s predstavnicima Vlade, Sabora i Ureda predsjednika. Dakako da smo razgovarali o ovim stvarima pokušavajući razumjeti međusobne stavove. A budući da smo partneri i u okviru Europske unije, naši se ministri redovito sastaju u Bruxellesu, uključujući premijere. Dakle, velika je prednost u situaciji poput ove što vodimo otvorene i iskrene razgovore između naših dviju zemalja.

N1: Otkad je predsjednik Milanović podigao pitanje izbornog zakona u BiH, je li se švedska vlada više angažirala po pitanju izbornog zakona u BiH?

Diana Helen Madunić: Kao prvo, htjela bih reći da je Švedska vrlo angažirana u BiH još od početka 90-ih, od razdoblja rata. Imamo prilično veliko veleposlanstvo u Sarajevu koje aktivno podupire BiH u provođenju nužnih strukturnih reformi kako bi u budućnosti postala država članica Europske unije. Kad je riječ o izbornom zakonu, Švedska se, baš kao i druge članice EU-a, zalaže za promjene izbornog zakona kako bi bio u skladu s međunarodnim standardima, uključujući neke sudske odluke Vijeća Europe, ali i iz same BiH. Dakle, itekako se za to zalažemo. Jedino što mogu reći je da ne idemo u pojedinosti, nemamo čvrste stavove o tome kako se točno izborni zakon treba izmijeniti, nego je na trima konstitutivnim narodima da pokušaju pronaći rješenje i složiti se oko toga. Mogu reći da veoma žalimo što to dosad nije bilo moguće, ali ipak mislimo da je važno da se izbori održe u listopadu, a s cijelom tom situacijom ćemo se morati pozabaviti u nadolazećim mjesecima.

N1: Finski predsjednik pozvao je Milanovića u posjet, očekuje li se sličan potez Švedske?

Diana Helen Madunić: Čula sam tu vijest prije nego što sam ušla u studio pa ne znam za planove, ali u idućim ćemo danima vidjeti hoće li iz Stockholma doći slični signali.

N1: Kakav scenarij očekujete kad je riječ o ratu u Ukrajini?

Diana Helen Madunić: Vrlo teško pitanje. Dakako, nisam stručnjak za Ukrajinu i vrlo je teško nagađati o mogućim scenarijima i onom što bi se moglo dogoditi. Postoji jedan jednostavan odgovor: Rusija i Putin smjesta moraju zaustaviti ovaj rat u Ukrajini! Dakako, to je jednostavan odgovor na pitanje koje ste postavili. Glede onog što možemo očekivati… Ono što svi barem možemo vidjeti jest da je prilično lako započeti rat, no vrlo ga je teško zaustaviti. Mislim da se to opet pokazalo. I drugo što mogu reći, u ovom se trenutku čini da moramo biti spremni na to da će ovaj rat, nažalost, još neko vrijeme potrajati.

N1: Kako gledate na poruke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji kaže da se Rusija i Putin ne smiju poniziti jer će se u konačnici trebati sjesti za stol i dogovoriti?

Diana Helen Madunić: Shvaćam što time želi reći. Osvrnemo li se na povijest, možemo shvatiti takve poruke. Ali za Švedsku je najvažnije pokušati se držati stava EU-a o Ukrajini i Rusiji. Što znači da prije svega moramo podupirati Ukrajinu što više možemo u ovoj veoma tragičnoj situaciji. Drugo: pokušati Rusiji uvesti što strože sankcije EU-a i Zapada. I treće što je važno upamtiti u ovoj situaciji: moramo se držati zajedno. Svi moramo biti ujedinjeni, od EU-a, NATO-a, SAD-a i cijelog zapadnog svijeta te pokušati napraviti protutežu u ovoj situaciji kako bismo i u budućnosti ostali ujedinjeni.