Zaposlenici javnih službi, uglavnom bolnica i škola, zatrpali su splitski Općinski sud s tisućama tužbi kojima traže povećanje osnovice plaća, a vrtoglavo raste i broj postupaka vezanih uz kredite u švicarcima i osobne bankrote.
U samo tri mjeseca zaposlenici javnih službi na splitskom su sudu podnijeli 4460 tužbi radi isplate razlike plaće za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine zbog povećanja osnovice za šest posto. Traže da im se isplati razlika plaće zbog povećanja osnovice s 5.108,84 kune na 5.415,57 kuna, a zastarni rok za utuženje je tri godine. Riječ je uglavnom o tužiteljima iz bolnica i škola.
Zaposlenici bolnica se pozivaju na Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po šest posto u 2007., 2008. i 2009. godini, a koji je krajem studenog 2006. godine sklopljen između Vlade RH i Sindikata javnih službi. Zbog nastupa recesije sredinom svibnja 2009. godine između vlade i sindikata je sklopljen dodatak sporazumu u kojem je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008. godine koja je iznosila 5.108,84 kune, dok je povećanje osnovice za preostalih šest posto iz 2009. godine sporazumno odgođeno.
Samo u siječnju više novih radnih sporova nego cijele 2019.
Sud se stoga puni predmetima koji ga zagušuju jer nema dostatno sudaca koji bi radili na njihovom rješavanju. Primjerice 2018. je ukupan broj podnesenih tužbi u radnim sporovima bio tisuću predmeta, godinu kasnije 1399, potom 2020. godine 3515 predmeta, dok je samo u siječnju ove godine taj broj porastao na vrtoglavih 1500 tužbi. Od tih tužbi njih 65 posto je podneseno na zahtjev radnika za isplatu razlike plaće i naknade plaće od poslodavca u javnim službama kojima se plaće osiguravaju iz državnog proračuna.
“Mi na odjelu godinama imamo jednaki broj rješavatelja, odnosno sudaca i sudskih savjetnika, koji su do kraja 2019. godine bili opterećeni s otprilike od 150 do 200 predmeta, a sada su njihove referade opterećene s po tisuću predmeta. Taj pritisak na sud je prevelik, trenutno nemamo dodatnih rješavatelja s drugih odjela koji bi se zadužili s tim predmetima jer su suci i na drugim odjelima opterećeni većim brojem predmeta u odnosu na druge sudove u RH”, pojašnjava predsjednica suda Marina Boko.
Dodaje kako to pokušavaju premostiti tako što će se 1. ožujka tri sudska savjetnika rasporediti na radni odjel te zadužiti tom vrstom predmeta, jer po Sudskom poslovniku sporove iz kolektivnog ugovora mogu raditi sudski savjetnici. Tako će na predmetima tužbi radi isplate razlike plaće na sudu ukupno raditi sedam sudaca i tri sudska savjetnika.
Od početka 2019. preko 2300 tužbi protiv banaka zbog ‘švicarca’
Da sud ne “pritišću” samo radni sporovi dokaz je i podatak s Odjela parnice gdje se prošle godine nagomilao veći broj predmeta u kojima je isticao rok za “švicarce” pa su od 1. siječnja 2019. godine, kada je započelo učestalije podnošenje tužbi, do 5. veljače 2021. godine, zaprimili 2326 predmeta u kojima se kao tuženik pojavljuje neka od banaka. Od toga broja tužbi čak se njih 90 posto odnosi na sporove vezane uz utvrđenje ništetnosti odredbi ugovora o kreditu i odgovarajuće isplate u vezi s tim.
Pritisci predmeta su i na Ovršnom odjelu gdje su u 2019. godini na predmetima jednostavnog postupka stečaja potrošača zaprimili 6859 takvih predmeta, u istoj godini riješili njih 3137 predmeta, dok je u 2020. godini riješeno 3572 predmeta te dodatno zaprimljeno 1404 predmeta. Tom vrstom predmeta zaduženi su sudski savjetnici.
Koliko su predmeti “zagušili” splitski sud može se vidjeti i iz statističkih podatka koji pokazuju da je u cijeloj 2020. godini u parničnom postupku zaprimljeno ukupno 10256 predmeta, na početku 2020. godine što se tiče radne vrste spora bilo je 1702 neriješenih predmeta, a nakon povećanog priliva predmeta ove vrste trenutno je 7602 neriješenih predmeta radne vrste spora.
I u budućnosti ništa neće biti lakše jer kako Hina neslužbeno doznaje od splitskih odvjetnika sljedeće bi se godine mogao očekivati i veći broj tužbenih zahtjeva koji se odnose na covid dodatak s obzirom da zaposlenici bolnice smatraju da im taj dodatak nije pravedno obračunat. U slučaju osnovica za plaće u javnim službama ukoliko bi škole i bolnica pravomoćnom presudom izgube spor trebat će svojim radnicima platiti traženi novac kao i kamate od trenutka podizanja tužbe.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!