Rat u Ukrajini traje već dvije i pol godine bez naznaka kraja, a uskoro će i prva godišnjica izraelske odmazde u Gazi za teoristički napad Hamasa, također bez naznaka skorog okončanja. Štoviše, oba sukoba neprestano eskaliraju.
Bliži se godišnjica terorističkog napada Hamasa na Izrael i otmice stotina talaca te uzbratme izraelske intervencije u Gazi koja se pretvorila u dugotrajnu krvavu odmazdu.
Također, rat u Ukrajini traje već dvije i pol godine bez naznaka kraja. Oba sukoba proteklih su tjedana iznova eskalirala. Prvi širenjem sukoba i na Libanon, koji je kulminirao ovih dana dosad neviđeno složenom i koordiniranom akcijom izazivanja eksplozija komunikacijskih uređaja (pagera i voki-tokija) kojima se koriste pripadnici libanonskog Hezbollaha. Drugi, pak, ulaskom ukrajinskih snaga u Rusiju i zauzimanjem ovećeg teritorija u Kurskoj oblasti nakon čega je Rusija intenzivirala napade u Ukrajini te zaprijetila revizijom svoje nuklearne doktrine.
“Od 2022. smo u opasnoj situaciji”
Oba sukoba obilježavaju stalne eskalacije, odnosno izostanak ikakve ohrabrujuće deeskalacije. S obzirom na sve to, vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića pitali smo je li ovo najopasniji trenutak po svijet i svjetski mir nakon svršetka Hladnog rata.
“Mislim da događanja na Bliskom istoku u tom smislu čak i nisu toliko značajna, koliko je značajno ono što se događa u Ukrajini. Možemo raspravljati o tome jesu li zbivanja u Ukrajini ugrozila globalni mir, ali su u svakom slučaju poremetila sigurnost euroatlantskog područja i zapadnog svijeta. Mi smo, zapravo, još od 2022. godine u definitvno opasnoj situaciji”, kazao je Avdagić.
Nagađanja i rasprave o tome hoće li Rusija u slučaju slamanja Ukrajine krenuti dalje nisu se, dodaje Avdagić, čula još od pada tzv. Željezne zavjese.
“Arapske zemlje prilično su suzdržane”
S druge strane, situaciju na Bliskom istoku, s obzirom na sve što se tamo događa, ipak smatra relativno mirnom.
“U nekim drugim vremenima i s nekim drugačijim regionanim liderima možda bi tamo sve bilo daleko užarenije upravo zbog razmjera onoga što se događa u Gazi. Arapske zemlje prilično su suzdržane, a sam Iran, koji je očito i poveo ovaj razvoj događaja zbog bojazni od onoga što se događa između arapskog svijeta i Izraela (zatopljavanja odnosa, nap.a.) nije u stanju napraviti puno više, a da ne ugrozi i svoju državu i svoju sigurnost. Nekakav izravan sukob s Izraelom, koliko god bi bio bolan za Izrael, vjeroatno bi bio još bolniji za sam Iran”, smatra Avdagić.
Američki izbori ključni za oba sukoba
Po svemu sudeći, a to su već ustvrdili mnogi, rasplet oba sukoba umnogome ovisi o ishodu američkih predsjedničkih izbora u studenome.
“Definitvno bi bila drugačija situacija da nije izborna godina u SAD-u. Posve sigurno ne bi bilo ovakve eskalacije u Ukrajini jer ne bi bilo ni potrebe da i Ukrajina i Rusija stvaraju sebi bolje uvjete i pritisak na američke izbore. S druge strane, manevarski prostor američkog predsjednika Joea Bidena bio bi veći da nije na kraju svoga mandata. Doduše, ne bori se sam Biden za novi mandat, ali bori se njegova potpredsjednica. To usložnjava situaciju, naročito u odnosu na Izrael i umanjuje mogućnost pritiska na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. U svakom slučaju, američki izbori ključni su za trenutačno stanje na obje ove neuralgične točke”, zaključio je Avdagić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare