Gošća N1 Newsrooma bila je Vesna Teršelič, direktorica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.
Prošle godine SDSS-ov potpredsjednik Vlade Boris Milošević bio je na obljetnici Oluje u Kninu, a potpredsjednik Vlade Tomo Medved u Gruborima. Tada je to proglašeno prekretnicom. Je li u godinu dana došlo do pomaka u odnosima?
“Nešto se pomaklo i mislim da treba nastaviti i da je strašno važno priznati patnju i jednih i drugih, ne samo na velikim proslavama i komemoracijama, nego i na tim malim lokalnim mjestima stradanja i pamćenja. Kada se komemorira žrtve koje su ubijene jer su Hrvati ili Srbi, važnije bi bilo da se priključe i oni s druge strane. Izgleda da smo odavno zaboravili humanistički pristup u kojem žrtve percipiramo kao naše žrtve i bilo bi strašno važno da ima više tih simboličkih polaganja ružna i onda kad komemoriraš žrtve s druge strane”, rekla je Teršelić.
VEZANA VIJEST
Ako se premijer Andrej Plenković se ispriča za zločine počinjene s hrvatske, a potpredsjednik Vlade iz srpske nacionalne manjine dođe u Knin koji za Srbe ima drugačije konotacije i pokaže da poštuje akciju – hoće li to prihvatiti i njihovi narodi?
“Donekle je lakše. Ne zaboravimo da smo u godini pandemije, da je na lokalnoj razini bilo vrlo teško i sretati susjede, razgovarati, a za ovakav zaokret treba puno razgovora. Dubok i iskren dijalog u vrijeme korone se i tehnički mogao teško dogoditi. Za ovu godinu važno je naglasiti da je usvojen zakon o civilnim stradalnicima u Domovinskom ratu i tu se sad očekuje usvajanje pravilnika. Napravljen je veliki korak za civilne žrtve. Ne znamo još kako će izgledati pravilnik, koja će sve pitanja riješiti, ali svakako mislim da je to korak koji do sada, u zadnjih 30 godina nije bio moguć, a u srpnju je zakon usvojen. Sad čekamo iduće korake, što će se reći u Kninu, kasnije u Gruborima i Varivodama. Naravno da ćemo s velilkim interesom gledati što poručuju ove godine”, rekla je Teršelič.
Teršelič i Documenta najviše su radili sa žrtvama.
“Boli ih kad se neučinkovito traga za nestalima, kad nisu djelotvorni sudski postupci za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje. Hrv pravosuđe pokrenulo je samo četiri kaznena postupka. E evidenciji Documente više je od 20.000 imena ubijenih i nestalih, po HHO-u jest bilo 667 civilnih žrtava, naprosto ta četiri postupka ne mogu biti dosta. U dva slučaja su to osuđujuće, a u dva oslobađajuće presude. Ljude boli kada sami komemoriraju. Vrlo je važno da u mjestima gdje su se zločini dogodili vidite i svoje susjede druge pripadnosti, etničke ili vjerske. U tom procesu veliku ulogu igraju političari, mediji ali i same vjerske zajednice. Ne bih rekla da je dovoljno, ali neki pomaci jesu napravljeni. Možemo još puno više”, smatra Teršelič.
Što se tiče pitanja nestalih, Teršelič kaže da se u to dugo nije financijski ulagalo.
“Ta su sredstva posljednje vrijeme povećana. Prvo je najvažnije pitanje političke volje, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji. Tu se radi i o političkoj volji i o financijskim investicijama”, rekla je Teršelič.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!