Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca, govorila je o ekonomskom aspektu borbe s pandemijom koronavirusa.

“Poslodavci niti građani ne vide kako bi odgovornost za cijepljenje mogla pasti na poslodavce. Niti uvjetovanje potpora cijepljenjem nema smisla, jer poslodavac nema ovlasti provjeravati je li zaposlenik cijepljen ili nije. Te se odluke moraju donijeti na nekoj drugoj razini”, kazala je Iva Tomić.

Odluka i odgovornost ne smiju biti na poslodavcima u ovom trenutku

U pravni aspekt, kaže, ne želi ulaziti.

“Država, ako će primjenjivati uvjetovanje cijepljenjem, mora to onda učiniti prema širem građanstvu. Zimus smo čekali cjepivo, a sada je cjepivo tu i nismo se dovoljno cijepili. No odgovornost nije na poslodavcima.

Sezona je krenula i broj korisnika koji primaju potpore manji je nego u zimskim mjesecima – pa koji je onda to broj ljudi? Nama fali milijun cijepljenih da bismo dostigli zadovoljavajuću razinu cijepljenja, a 20-25.000 ljudi prima potporu. Odluka i odgovornost leže negdje drugdje i ne smiju biti na poslodavcima u ovom trenutku”, rekla je Iva Tomić.

HUP koji reprezentira poslodavce rekao je da ne bi dao prolaznu ocjenu Nacionalnom planu oporavka.

“Više je razloga zašto mislimo da taj dokument ne bi trebao dobiti prolaznu ocjenu. Prema uredbama za izradu plana šire skupine dionika trebale su biti uključene od početka. U obrazloženju Komisije piše da su konzultacije provedene, ali kakav je to proces konzultacija koji je jednostran – ja Vama prezentiram što ja radim?

Na snažnu inicijativu HUP-a imali smo u poodmakloj fazi bilateralne sastanke s nekim ministarstvima, ali ne uključenost u izradu tog plana koji zovemo Nacionalni, a ne Vladin plan. Cilj je oporavak od koronakrize, kako bi se gospodarstvo pokrenulo”, rekla je.

Manjka li u RH projekata koji su u dovoljnoj fazi pripremljenosti?

“HUP je pripremio od svojih člaanova popis projekata, s namjerom da se oni dostave u Vladi, da se zna na što se može računati. U trenutnom Nacionalnom planu oporavka su investicije. Postoje spremni projekti. Pri izradi projekata pazili smo da pratimo uredbe Komisije”, kazala je Tomić.

Imali smo zatravanja koja su bila vođena netransparentnim kriterijima, rekla je.

“Netko se ni kriv ni dužan našao u toj situaciji. Država je uskočila i pomogla, no ne poduzetnicima – većina sredstava usmjerena je na radnike. Da su ti ljudi došli na burzu, trošak bi za državu bio veći”, kazala je Tomić.

Pravosuđe nećemo reformirati izgradnjom Trga pravde

“Nama je za oporavak i sustizanje europskih razvijenih zemalja – ne mislim pritom na Njemačku, to su Slovenija, Estonija – važan brz investicijski zamah i gospodarski rast, a to ne možemo ostvariti investiranjem u željeznicu.

Za stvarne reforme, o kojima govorimo i mi i MMF i Komisija, nisu bitne te silne milijarde, u najvećem broju slučajeva, nego politička volja da se nešto promijeni. Pravosuđe nećemo reformirati izgradnjom Trga pravde, nego npr. načinom imenovanja sudaca. Potrebno nam je nešto drugo za reforme, što će potom dovesti do poticajnog investicijskog okruženja, zapošljavanja i sličnog.

Nacionalnom strategijom zacrtano je otvoriti 100.000 radnih mjesta. Da bismo to uradili, moramo pojačati investicijski ciklus u privatnom sektoru”, zaključila je Tomić.