Oglas

Treba li i Hrvatska uvesti "crne liste" osoba koje ne smiju raditi s djecom?

author
N1 Info
02. ruj. 2021. 16:23
>
16:24
dječak, dijete, more
Michał Parzuchowski/ Unsplash/ Ilustracija | Michał Parzuchowski/ Unsplash/ Ilustracija

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević naglasila je kako već niz godina upozorava na manjkavosti u zakonskoj regulaciji zabrane rada s djecom zbog kojih se događa da se osobe koje mogu predstavljati potencijalnu ugrozu za djecu zapošljavaju u sustavima koji skrbe o djeci, poput sustava socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, sporta.

Oglas

"Iako ti sustavi imaju načelnu zabranu zapošljavanja osobama koje su pravomoćno osuđene oni je na različiti načine reguliraju pa se tako događa primjerice u sustavu sporta, ako je počinitelj seksualnog delikta osuđen na kaznu zatvora manju od šest mjeseci ili je osuđen uvjetno, on ne podliježe zabrani rada s djecom.

Moguće je i da profesor koji seksualno uznemirava učenice i bude za to prekršajno kažnjen i nadalje može nastaviti rad u školi jer počinjenje prekršaja nije zapreka za rad u školi. Većina sustava kao zapreku za rad postavlja samo prethodnu osuđivanost za kaznena djela dok počinjenje prekršaja ne predstavlja zapreku.

S druge strane, postoje područja u kojima uopće nisu regulirane zapreke ni potreba prethodne provjere u Kaznenoj evidenciji, a kamoli u Prekršajnoj. Primjerice, rad udruga čiji su korisnici djeca ili različite usluge za djecu, poput organizirane igre i čuvanja djece, sportskih i glazbenih igraonica, poduke za djecu, dječjih kampova i slično", rekla je Pirnat Dragičević za Slobodnu Dalmaciju.

Dodatno problem predstavlja i što nastupom rehabilitacije više nema zakonske mogućnosti provjere kriminalne prošlosti neke osobe zbog čega je predloženo da se podaci o počiniteljima kaznenih djela zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u kaznenoj evidenciji čuvaju trajno po uzoru na neke europske zemlje, navodi pravobraniteljica.

"Primjer dobre prakse su Škotska, Irska i Velika Britanija koje imaju 'crne liste' osoba koje ne smiju raditi s djecom. Na listu se stavljaju i osobe koje nisu osuđene, ali zbog svojeg ponašanja predstavljaju opasnost za djecu. Prije angažiranja za rad s djecom nužna je provjera nalazi li se osoba na toj listi.

Zbog brojnih manjkavosti u sadašnjoj regulaciji mišljenja sam da je potrebno donijeti poseban zakon o zaštiti djece od nasilja kojim će se osigurati ujednačenost kriterija u svim sustavima te osigurati da bez iznimke budu pokrivena sva područja u kojima je nužna zaštita djece, o čemu je prošle godine obaviještena Vlada RH", rekla je Pirnat Dragičević.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama