Manje novčanica, više kovanica pa su nam i novčanici nešto teži nego je to bio slučaj kada smo plaćali kunama. Građani tvrde - računanje s novom valutom u malom im je prstu, iako ih osjećaj na prvu ponekad vara.
“Jest da izgleda da je malo niža cijena, ali kad si malo to preračunam, to je to i dobro, ako hoću kupim, ako ne idem dalje.”
“Čini se jeftinije, ali to je bilo u prvim danima, sad smo se već navikli.”
“Ja vam imam torbicu s kovanicama, ja s tim super baratam, neću da mi se nakupi željeza, nego ja uvijek onak’ kak’ treba platit ja s tim i baratam.”
Kod prodavača, čini se, nema zabune, ni kalkulatori im više nisu potrebni, a kusur vraćaju k’o iz šale.
“Pa izazova nema, al da nam nisu smjeli uzeti našu kunu – nisu.”
“Ja imam baš zaokruženo – 4 eura 2, 10 pa onda vraćam tak’. Ovi su najgori od cent ili dva, to ih moraš na šaku za jedan euro zbrojiti.”
I dok jedni zbrajaju svaki cent i paze jesu li zaknuti, drugi manje brojke na računima, doživljavaju i manjim iznosima pa da su ostavili koji cent napojnice viška – ni ne primjećuju.
“Prvih 15-20 dana nisu ostavljali, djelatnici su se svi malo tu žalili, ali s protekom vremena se normaliziralo. Zaokružuju u biti sad na više, već se normaliziralo, tako da mislim da sad ostavljaju više u postotcima”, kaže jedan od ugostitelja.
Stižu novčanice od 50 i 100 eura
Podići eure građani mogu na 4000 bankomata u Hrvatskoj. Za mjesec dana, brojka će biti još i veća, za barem 1500 novih – prvenstveno zbog turističke sezone.
Nakon tri mjeseca na bankomatima će biti nove novčanice, od 50 i 100 eura. Do sada su se u većini slučajeva isplaćivale samo one od 10 i 20.
“Što manje uzmem novaca, u manjim apoenima, manje ću nekako i potrošiti.”
“50 eura to se brzo potroši, bolje je sitne imati pa se manje potroši.”
A manje trošiti uz cijene koje stalno rastu, gotovo da je nemoguće. U prva tri mjeseca suživota s eurom, Državni inspektorat češljao je po terenu one koji su zaokruživali cijene.
“Kad je u pitanju porast cijena hrane, zato što smo uvodili euro kod nas je još situacija i puno bolja nego kod zemalja koje nisu uvodile euro, kod nas je uz inflaciju od 12-ak posto, inflacija u hrani 17, dok je u Srbiji ona 24, kao i u Makedoniji”, navodi Boris Podobnik, član nadzornog odbora udruge Glas poduzetnika.
Cijene su dvojno iskazane do 2024., a ono što građane puno više brine od valute jesu upravo cijene i njihov rast.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare