Dva i pol mjeseca do predsjedničkih izbora, izvjesno je da će na njima biti poveći, vjerojatno dvoznamenkasti broj kandidata.
Zasad je u opticaju jedanaest imena – aktualni predsjednik Zoran Milanović te abecednim redom Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Ivana Kekin, Dražen Keleminec, Mislav Kolakušić, Branka Lozo, Dragan Primorac i Marija Selak Raspudić, Niko Tokić Kartelo i Aurora Weiss.
To ne mora biti konačan broj jer su službeni kandidacijski rokovi i predsjednički izbori još dovoljno daleko, a trebat će priložiti i deset tisuća potpisa podrške svojim kandidaturama. No, ni to ne mora biti prevelika prepreka sjetimo li se potpunog autsajdera s prošlih izbora Nedjeljka Babića koji je izbornom povjerenstvu donio 14 tisuća potpisa da bi na samim izborima dobio pet puta manje glasova.
Zakon o izboru Predsjednika Republike Hrvatske nikoga ne ograničava da se kandidira ako ispunjava dva osnovna uvjeta – da ima hrvatsko državljanstvo i da je punoljetan.
Nekima je medijski prostor otvoreniji
Mnogi od najavljenih kandidata već su odavno u (pret)kampanji. Neki pritom imaju više javnog i medijskog prostora za svoju promidžbu.
Naravno da je aktualni predsjednik u najvećoj prednosti jer svakodnevno istupa u javnosti slijedom funkcije koju obavlja. Stoga je kandidatima koji idu u reizbor, odnosno u borbu za drugi uzastopni mandat, olakšano prisustvo u medijima i u javnosti. Prednost Dragana Primorca, nezavisnog kandidata kojeg podržava HDZ, donekle je na tom tragu jer se on najčešće pojavljuje uz visoke dužnosnike HDZ-a i Vlade u njihovim protokolarnim aktivnostima.
Od preostalih, svojevrsnu prednost slijedom dužnosti koju obavljaju ima troje saborskih zastupnika koji su istaknuli kandidature – Ivana Kekin iz Možemo, nezavisna Marija Selak Raspudić i Miro Bulj iz Mosta.
Nastupaju u dvostrukoj ulozi
Budući da je u tijeku jesensko zasjedanje Sabora, njih troje praktički imaju otvorenu saborsku govornicu kao i saborske hodnike za održavanje konferencija za novinare gdje više ne nastupaju samo kao saborski zastupnici, nego i predsjednički kandidati. Doduše, njih troje inače su među najaktivnijim zastupnicima pa tim argumentom donekle mogu pokriti činjenicu da sada ipak nastupaju u dvostrukoj ulozi.
Primjerice, otkako je 18. rujna započelo jesensko zasjedanje Sabora, Kekin je održala tri, a Selak Raspudić dvije konferencije za novinare u Saboru. Ove srijede obje su u kratkom razmaku izašle pred novinare.
Kekin je 25. rujna na konferenciji za novinare u Saboru govorila o Zakonu o igrama na sreću, a ove srijede o borbi protiv siromštva, dok je dan kasnije, u četvrtak, pred novinarima u saboru u Saboru govorila o svome izravnom konkurentu Primorcu na temu “Otkrića medija o financijskoj šteti koju je Dragan Primorac, predsjednički kandidat HDZ-a, nanio Ministarstvu obrazovanja i poreznim obveznicima Republike Hrvatske”. Selak Raspudić je 24. rujna govorila o poreznim rasterećenjima i priuštivom stanovanju, a u srijedu o misiji NSATU. Mostovac Bulj jesenas je održao jednu pressicu u Saboru, upravo onu na kojoj je natuknuo da bi mogao biti predsjednički kandidat, što je nekoliko dana kasnije i potvrdio. Saborski semafor aktivnosti bilježi da je Kekin u proteklih mjsec dana šest puta govorila u Saboru, Selak Raspudić devet puta, dok se Bulj čak 38 puta javljao za riječ.
“To bi najprije trebao učiniti Milanović”
Jesu li zastupnici koji su ujedno i predsjednički kandidati u startnoj prednosti spram ostalih kandidata (izuzev Milanovića pa i Primorca) te bi li bilo čestito da ograniče svoje zastupničke aktivnosti dok su u (pret)kampanji, pitali smo političkog analitičara Žarka Puhovskog.
“To bi prije svega trebalo tražiti da učini predsjednik države jer on je i kandidat i predsjednik, a kao predsjednik može šetati po zemlji i usput raditi svoju promidžbu. To je još veća prednost od ove koju imaju spomenuti zastupnici”, kazao je.
Međutim, ističe Puhovski, nema načina na koji bi se uspostavilo pravilo po kojemu bi njihove dužosničke aktivnosti bile ograničene dok su u kampanji.
“Nerealno je očekivati da se ponašaju fer”
“Očekivati od Milanovića, Kekin, Selak Raspudić ili Bulja da se ponašaju fer i učine nešto protiv svojeg interesa, a u ime općeg pravila i neke dobre prakse, naprosto je nezamislivo. Nažalost, ali tako je”, dodao je.
Puhovski napominje kako, u tom smislu, Milanović ima najveću prednost, ali u prednosti su i spomenutih troje zastupnika.
“Nikakvim pravilima nije predviđeno da to bude ograničeno, a od njih očekivati takvo ponašanje je nerealno. Možda bi mediji mogli i trebali učiniti nešto na izjednačavanju šansi, primjerice da deprivirane kandidate nešto češće kontaktiraju i omoguće im kritiku vlasti kojoj, nasuprot vlastitoj prezentaciji, nedvojbeno pripadaju i predsjednik Republike i zastupnici i zastupnice”, ustvrdio je.
Ne baš puno kandidata iz saborskih klupa
Na predsjedničkim izborima od 2000. naovamo nije bilo mnogo kandidata koji su u isto vrijeme bili i zastupnici u Hrvatskom saboru. Izbori 2000. održani su u interregnumu, dok novi Sabor još nije bio konstituiran. Na izborima 2005. kandidralo se dvoje saborskih zastupnika – Đurđa Adlešič iz HSLS-a te nezavisni Slaven Letica, ali i tadašnja potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je kao takva imala na raspolaganju veliku logističku podršku.
Najviše aktivnih saborskih zastupnika kandidiralo se na predsjedničkim izborima 2009. godine – počev od pobjednika tih izbora SDP-ovog Ive Josipovića koji je u kampanju išao iz saborskih klupa. Te godine kandidati su bili i saborski zastupnici Andrija Hebrang (HDZ), Vesna Pusić (HNS) i Damir Kajin (IDS). Na predsjedničkim izborima 2014. bilo je samo četvoro kandidata no nitko od njih u to vrijeme nije bio zastupnik. A na prošlima, od 11 kandidata jedino je Ivan Pernar bio saborski zastupnik.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!