Novi glavni državni odvjetnik Ivan Turudić odlučio je prekinuti dugogodišnju praksu prema kojoj su zamjenici iz državnih odvjetništava ili zamjenici ravnatelja USKOK-a mogli davati izjave za medije. Činili su to uoči ili nakon značajnijih sudskih ročišta ili presuda. Sada, međutim, to više ne smiju. Više njih sami su nam to rekli, a onda je potvrda stigla i iz DORH-a.
Nakon te odluke tužitelji više neće moći javno govoriti jesu li zadovoljni nekom sudskom odlukom ili ne, što dalje planiraju ili što smatraju bitnim javno istaknuti o nekom procesu.
Ubuduće bi se komunikacija iz DORH-a, cijele njegove hijerarhije, mogla svesti na štura pisana priopćenja.
Vlada tražila bolju komunikaciju
Ovo ušutkavanje DORH-a stiže iako je premijer Andrej Plenković u više navrata poručio svim tijelima kaznenog progona da ako imaju nešto javno reći “stanu pred mikrofone i to objasne”.
I bivši ministar pravosuđa Ivan Malenica je u ime Vlade lani podržao bolje komuniciranje iz DORH-a.
“S obzirom na interes javnosti za rad Državnog odvjetništva i potrebu jačanja povjerenja i razumijevanja nadležnosti u Vladi smatraju da DORH treba redovito komunicirati o svom radu, pogotovo kada se radi o složenim predmetima i predmetima od velikog interesa javnosti”, izjavio je tada ministar.
Turudić govorio jedno, ali…
Sam Turudić je u svom programu naveo kako je “imajući u vidu ustavne zadaće državnog odvjetništva, te stalni interes opće i stručne javnosti za rad tog tijela, posebice u medijski eksponirane kaznene predmete u kojima se kao okrivljenici, odnosno optuženici pojavljuju visoki državni i javni dužnosnici, potrebno radom unutar sustava na svim razinama ojačati povjerenje građana kako u državne institucije, tako i u državno odvjetništvo”.
Dodao je i da je “sukladno zakonu DORH dužan izvještavati javnost o svojim aktivnostima kada to nalaže interes javnosti, ali isto tako je dužan štititi presumpciju nedužnosti te pravo na zaštitu privatnog i obiteljskog života svakog sudionika u postupku bez iznimke”.
Na prvoj konferenciji za medije kada je preuzeo DORH kazao je: “Trudit ću se da DORH bude otvoreniji javnosti nego što je bio do sada, a dokaz tome je ova presica”.
Ušutkavanje državnog odvjetništva
Sada pak Turudić sve zatvara i tvrdi kako Zakonom o kaznenom postupku uopće nije propisana mogućnost davanja izjava zamjenika državnih odvjetnika i državnih odvjetnika nakon rasprave. Neslužbeno se moglo čuti da se prvotno pozivao na Smjernice Vrhovnog suda RH prema kojima bi izjave mogli davati samo glasnogovornici sudova. Te smjernice donijete su u sklopu Strategije za borbu protiv korupcije, ali u njima zapravo nije bilo govora o komuniciranju iz DORH-a.
Turudić se u odgovoru za N1 poziva na odredbu Članka 9. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku. Doduše, ta odredba ne govori ništa o odnosima s javnošću, već kaže da “sud i državna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku moraju s jednakom pažnjom ispitivati i utvrđivati činjenice koje okrivljenika terete, te one koje mu idu u korist”.
Još podsjeća da su sudske rasprave u pravilu javne te im zainteresirana javnost može pristupiti, kao i dobiti informaciju o sudskoj raspravi od glasnogovornika suda.
Nitko neće biti zakinut za informacije
“Sukladno odredbi Zakona o državnom odvjetništvu, državna odvjetništva u Republici Hrvatskoj imaju, godišnjim rasporedom poslova, određene glasnogovornike koji komuniciraju s medijima i javnošću. Zato DORH ne smatra da je javnost zakinuta, odnosno da će novinari biti zakinuti za informacije o predmetu zbog činjenice da državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika neće u budućnosti davati izjave nakon rasprave”, stoji u odgovoru DORH-a za N1.
Ovdje valja napomenuti da oni koji redovito prate zbivanja u pravosuđu na pamte kada je neki glasnogovornik državnog odvjetništva dao izjavu za medije.
Krši li se neovisnost DORH-a?
Što ovo zatvaranje DORH-a prema javnosti znači za sliku o tom tijelu pitali smo predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Nikolu Grmoju (Most). On misli da je apsolutno neprihvatljivo da novinari ne mogu dobiti informacije i od predstavnika DORH-a nego samo od glasnogovornika suda.
“Takva odluka bi se mogla tumačiti kao kršenje neovisnosti DORH-a. Mislim da je takva odluka neopravdana i ne ide u smjeru obećane bolje komunikacije DORH-a”, poručuje Grmoja.
Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović koja vodi Antikorupcijsko vijeće smatra da je u pozadini ovoga ipak želja nekog sa strane, možda i samog Plenkovića, da se nakon donošenja “Lex AP-a” dodatno zabetoniraju informacije koje će ostati unutar uskog kruga ljudi.
“Instrumentalizacija DORH-a”
“Kako se takvi predmeti u borbi protiv korupcije vode pretežno protiv članova HDZ-a, koji je i kao stranka osuđen za korupciju, jasna mi je takva intencija. Ovime se svakako narušava neovisnost DORH-a, bojim se da će se na ovakav način DORH još više instrumentalizirati u političke svrhe, te neće biti transparentniji i produktivniji. Osim toga, što očekivati od šefa DORH-a koji je lagao pred Saborom i pred vama novinarima? Još ćemo se mi nagledati svega iz kuhinje Plenković – Turudić. Ovo je samo početak”, smatra Mirela Ahmetović.
S Vrhovnog suda pak poručuju kako suci neće umjesto ljudi iz DORH-a davati izjave o onome što se na pojedinim sudskim ročištima ili raspravama događalo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare