U dvorištu Banskih dvora, prilikom početka obnove od potresa, pronađeno arheološko nalazište s iskopinama koje datiraju od prije tri tisuće godina.

Iz Banskih dvora javila se reporterka N1, Katarina Brečić: “U zgradi Banskih dvora krenulo se s planovima za obnovu nakon potresa no zakon nalaže da prvo trebaju napraviti arheološka ispitivanja na starim zgradama i našli su se uistinu vrijedni predmeti poput posuđa iz kuhinje i sustava kanalizacije”, javlja.

Razgovarala je i s ministricom kuture Ninom Obuljen Koržinek.

“Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda i voditelj istraživanja prezentirali su nalaze iz ove prve faze. Radi se o sjevernom dvorištu zgrade Banskih dvora. Zasad je pola dvorišta istraženo, nakon toga ovaj će se dio zatrpati i onda se otkopava drugi dio.

Kao što su arheolozi pretpostavljali, s obzirom na ranija arheološka istraživanja na južnoj, sjevernoj i istočnoj strani Gornjeg grada i ovdje su pronađeni, kao što ste rekli, nalazi koji sežu u prapovijesti i željezno doba pa onda kasnije i Srednji vijek, dakle, dosta je zanimljivog materijala. Arheolozi su, naravno, još uvijek jako oprezni oko svih datacija i atribucija. To će, pogotovo za ove starije nalaze, ipak pričekati njihove restauratorske radove i istraživanja”, rekla je ministrica na početku.

U dvorištu Banskih dvora, prilikom početka obnove od potresa, pronađeno arheološko nalazište s iskopinama koje datiraju od prije 3 tisuće godina #n1info pic.twitter.com/JtEmXYz3oq

— Katarina Brecic (@kbrecic) March 5, 2021

Što je pronađeno?

Dodaje i kako je pronađeno dosta srednjovjekovnih novčića iz različitih razdoblja. “Dakle, ono što se može potvrditi, jedan kontinuitet života, na prostoru Gornjeg grada koji je, kao što ste rekli, dulji od 3 tisuće godina”, rekla je i potvrdila da se radi o važnom nalazištu:

“Mi smo se odlučili, s obzirom na to da se priprema plan cjelovite obnove Banskih dvora, angažirati Hrvatski restauratorski zavod da obave ova istraživanja. Oni su pretpostavljali da će nešto naći, međutim, sjajno je kada na ovakvoj, relativno malo, kvadraturi nađete toliko različitih slojeva. Zaista svakim danom kada su dolazile njihove fotografije i poruke se to njihovo uzbuđenje povećavalo.”

Ministrica je dodala i kako im je jako drago što će se uz pomoć novih nalaza “zaokružiti i neka razmišljanja o povijesti Gornjeg grada te će i ovoj palači, u koju je smještena Vlada, dati jednu dodatnu dimenziju”. Naposljetku je napomenula i kako će se spomenuti arheološki nalazi prezentirati upravo u Banskim dvorima kada obnova bude završena.

Nalaze je komentirao i premijer

Na konferenciji za novinare u Banskim dvorima Plenković je naglasio kako je riječ o do sada nepoznatoj povijesti zgrade Vlade na Markovu trgu koja seže unatrag tri tisuće godina, a otkrivena je tijekom prve faze arheoloških iskapanja u sjevernom dijelu njezina dvorišta, provedenih u sklopu pripremnih radova nužnih za cjelovitu obnovu nakon šteta pretrpljenih u prošlogodišnjem potresu.

“Na prostoru od oko 500 četvornih metara rezultati svjedoče o životu u kontinuitetu od čak 3 tisuće godina na Gradecu, od prapovijesti do danas”, rekao je Plenković. “O tome svjedoči postojanje prapovijesnih objekata iz razdoblja starijeg i mlađeg željeznog doba i to upućuje na postojanje velikog i važnog prapovijesnog naselja na ovome mjestu”, dodao je premijer.

Napomenuo je da će se istraživanja nastaviti i na južnome dijelu dvorišta te će biti povezana s nalazima konzervatorskih istraživanja cijele unutrašnjosti Banskih dvora, a usporedo se priprema i projekt konstrukcijske obnove, uključujući realizaciju ranije planiranog natkrivanja sjevernog dvorišta zgrade, kako bi se dobila multifunkcionalna dvorana koja bi se koristila za tiskovne konferencije, skupove i različita druga događanja, za što će biti proveden javni arhitektonski natječaj.

“Čizmica” iz 1200. godine prije naše ere

Preliminarne nalaze arheoloških iskapanja predstavila je ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše. Među do sad pronađenim i očišćenim artefaktima izdvojila je kao najvažnije “čizmicu”, predmet koji izgledom podsjeća na čizmicu čija će se stvarna funkcija utvrditi naknadno, a koja datira u rano brončano doba, oko 1200. godine prije naše ere.

Potvrđeni su i artefakti koji datiraju u starije željezno doba, oko 700-600 godina prije naše ere, a pronađena je i fibula, odnosno, kopča, datirana u mlađe željezno doba, s 2. na 1. stoljeće prije naše ere.

Kontekstualizacija tih nalaza zajedno s dosadašnjima koje su provodili Muzej grada Zagreba i Arheološki muzej gotovo sa sigurnošću ukazuje na postojanje jednog jako velikog ozbiljnog grada u vrijeme prapovijesti, dakle, jedne ozbiljne nastambe koja je trajala gotovo deset stoljeća, rekla je Pleše.

Voditelj istraživanja, arheolog Petar Sekulić objasnio je kako je ujedno riječ o do sada najbogatijem nalazu iz razdoblja srednjega vijeka. Među nalazima je, tako, novčić, tzv. “banovac”, datiran u 1280. godinu. Pronađeni su i drveni tragovi smočnice iz 14. stoljeća s posudama punim sjemenki, a što su u to vrijeme jeli Zagrepčani znat će se nakon provedene analize. Također, među ostalim, nađena je i plomba kojom se pečatirala engleska tkanina koja datira u 15./16. stoljeće, četrdesetak šivaćih igala također iz toga vremena, te novac Ferdinanda II. Habsburškog iz 1583.

Svi ti nalazi ukazuju na kontinuitet života u posljednje tri tisuće godina, rekao je Sekulić. “To nam pokazuje da grad Zagreb nije ono što nam prvo pada na pamet, Zlatna bula i 13. stoljeće, već da je ova pozicija bila ljudima zanimljiva tisućama godina i značajna u nekom regionalnom okviru””, istaknuo je.

Istraživanja u Banskim dvorima još su u tijeku, a nakon što sve bude pažljivo dokumentirano zemlja će biti vraćena i nalazi zaštićeni, nakon čega će se istraživanja prebaciti na drugi dio dvorišta.