Ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar gostovala je u N1 Studiju uživo gdje je govorila o posljedicama klimatskih promjena.
Mazzocco Drvar je prvo objasnila razliku između klime i vremena.
“Neke stvari nam se događaju upravo zbog tih vremenskih obrazaca koji se ponavljaaju kroz više godina i to nazivamo klimom. Unutar njih imamo te manje vremenske obrasce koje zovemo sinoptičkim uvjetima odnosono sinoptičkim sustavima koji su onda uvjet da se vrijeme ponaša na ovaj ili onaj način. Sad nam se poklopio i trend klimatskih promjena koje nam donose sve topliju atmosferu koja u sebi sadrži i sve više vlage i taj jedan sinoptički moment koji je uspostavio takvo strujanje da u takvoj sitauciji imamo jedan dipol, jedan dio europe koji je izraženo vruć, izraženi toplinski valovi i ovaj dio koji zapravo dobiva te injekcije vlažnijeg i hladnijeg zraka koja uzrokuju ovakva nevremena”, kaže Mazzocco Drvar.
Nakon Arktika, Sredozemlje je područje koje se najbrže zagrijava, Mazzocco Drvar je objasnila zašto.
“Imamo čak i područja koja bilježe i zahlađenja, ali naravno više je ovih koji bilježe zatopljenje i jedno od njih je Arktik i Mediteran. Mediteran u širem smislu, sa srednjim istokom, dijelom Azije koji je bliži Mediteranu, je područje koje se zagrijava 20 do 25% brže od ostatka. Tu je riječ o nekim geografskim uvjetima – u okolici Mediterana imamo pustinjska područja, bez vegetacije i tu je sigurno doprinos nešto plićeg mora. Jadransko more i Mediteran su manji bazeni nego što su to oceani, koji ipak upijaju puno više i ta se toplina raspoređuje u puno veće dubine”, poručuje.
Mazzocco Drvar tvrdi da osim što ljeta postaju sve toplija, bit će i sve dulja i imat ćemo sve manje prijaleznih razdoblja. Ali naglašava kako to ne mora značiti kako će svako ljeto biti toplije od prethodnog. U svakom slučaju, promjene i prilagodbe ovakvim klimatskim uvjetima moraju se raditi u svim resorima.
“Klimatske politike moraju ući u sve politike. Mi u Upravi za klimatske aktivnosti ne možemo izmijeniti sustav, sustav se mora mijenjati kroz određene resore. Imamo naprimjer resor vodnih resursa gdje trebamo jačati obalnu vodno komunalnu infrastrukturu. U poljoprivredi imamo cijeli niz mjera od toga da moramo prilagoditi poljoprivredno zemljište da prihvaća više vode nego u starim klimama. Zatim moramo sorte prilagoditi novim klimatskim uvjetima da bi one bile otporne i da ne doživaljavaju ovakve stresove kakve sad preživljavaju.”
Napominje kako je Hrvatska nema najbolje razvijen sustav u kojem bi osiguranja pokrivala štete koje nastaju zbog vremenskih prilika.
“To je isto tako jedna od mjera prilagodbe jer ne možete velika polja kuruze zaštiti mrežom od tuče. Tu moramo uspostaviti kvalitetniji i bolji sustav osiguranja. Podaci europske oklišne agencije pokazuju da u tom dijelu stojimo daleko najlošije. Zadnji podaci prikupljeni zaključno s 2021. okazuju da je u Hrvatskoj samo 5 posto materijalnih šteta nastalih zbog klimatskih nepogoda pokriveno osigruanjem, dok je u sloveniji čak 80 posto štete pokriveno”, kaže Mazzocco Drvar.
Smatra kako bismo se u turizmu trebali početi okretati gorskim područjima po uzoru na Sloveniju i Austriju, pogtovo za najtoplija razdoblja ljeti. Ionako se očekuje da će sve više turista dolaziti na more u radoblju koje, za sad, zovemo predsezona i postsezona.
Osim na ljude, klimatske promjene imaj kobne učinke i na biljni i životinjski svijet.
“Slikoviti primjer je kamenica koje je veliko blago naše i turističke i svake druge ponude. Kamenica se nakon 26 stupnjeva počinje razbolijevati. Vrlo je velika šansa da ona jednostavno, ako se takve situacije budu produljivale, da ona to neće podnijeti i u takvim okolnostima ćemo gubiti nju i neke druge vrijedne školjkaše. Sa zagrijavanjem mora neke vrste bježe u dublje more. Škamp i oslić se spuštaju niže i izbjegavaju ove tople vode…imamo niz takvih primjera”, poručuje Mazzocco Drvar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!