Berto Šalaj, politolog s Fakulteta političkih znanosti i sociolog Renato Matić s Fakulteta hrvatskih studija bili su gosti emisije Izvan okvira.
Govoreći o tome koje su najveće rupe u vođenju epidemiološke politike, politolog Šalaj kaže da bi u cijelu tu priču uveo i pojam kolektivne učinkovitosti.
“U Hrvatskoj imamo niske razine povjerenja”
“Uveo bih jedan sociološki pojam, a to je pojam kolektivne učinkovitosti. To je sposobnost nekog društva da koordiniranim djelovanjem različitih aktera – vlade, medija, građana – uspješno rješava društvene probleme, a pandemija je jedan ogroman društveni problem s kojim se suočavamo već više od 1,5 godinu. Problem za Hrvatsku je to što kolektivna učinkovitost počiva na političkom i socijalnom povjerenju, povjerenju građana u političke elite i povjerenju građana međusobno. Mi znamo da u Hrvatskoj imamo niske razine povjerenja. Čini mi se da tu čini jedan dio odgovora zašto smo loše reagirali na pandemiju.
VEZANE VIJESTI
Pogledajte broj zaraženih i umrlih u Hrvatskoj na broj stanovnika, pogledajte neslavne postotke cijepljenih u Hrvatskoj u odnosu na druge države. Neću reći da smo reagirali katastrofalno, ali smo po mom sudu reagirali loše”, naglasio je Šalaj.
“Zakasnilo se s uvođenjem mjera”
“Naravno da oni koje smo izabrali da nas predstavljaju i upravljaju ovom političkom zajednicom snose najveću odgovornost”, dodao je. Smatra da se, primjerice, zakasnilo s uvođenjem novih mjera.
“Ne želim prati od odgovornosti ovu Vladu, ali kolektivna učinkovitost uključuje i neke druge aktere”, naglasio je Šalaj.
Sociolog Matić se osvrnuo na EU kao zajednicu više zemalja koja je trebala donositi zajedničke odluke koje bi građani onda možda dosljednije pratili.
“Mi smo u EU, a EU bi trebala biti skup država koje imaju svoje kapacitete koje nadilaze mogućnosti i resurse svake pojedinačne države. Sjećamo se užasno loše reakcije, izostala je zajednička reakcija na izbjegličku krizu, humanitarnu krizu. Bilo je dosta vremena da se ti mehanizmi poslože”, kazao je.
“Demokracija je više puta dokazala da ne zna odgovarati na izazove”
“Kod nas politika još uvijek odlučuje o puno više stvari nego što to odlučuje i ima ovlasti u uređenim demokracijama. S druge strane, imamo demokraciju, a ne kao ’72. kad je Centralni komitet odlučio da se svi cijepe. Demokracija je više puta dokazala da ne zna odgovarati na izazove”, dodao je Matić.
O odgovornosti Vlade govorio je i Šalaj.
“Završava li odgovrnost Vlade tu da smo osigurali dovoljno maski, respiratora… Osobno mislim da ne. Ako ne možete uvesti ili ne želite uvesti obvezno cijepljenje, onda morate provesti smislenu kampanju za cijepljenje. Kad smo to imali? Tamo negdje u siječnju, veljači i ožujku kad cjepiva nije bilo dovljno i ljudi su se cijepili preko reda. A kada je cjepiva bilo dovoljno, praktički nemamo ništa od te kampanje. Premijer kao da se ponekad ljuti na građane. Kao – mi smo vam dali cjepivo, a vi se ne želite cijepiti, pa što ja tu mogu”, kazao je Šalaj.
“Uvođenje covid-potvrda radikalno podiglo razine cijepljenja”
Smatra i da se kasni s uvođenjem covid-potvrda. “Znamo iz iskustva drugih država da je uvođenje covid-potvrda radikalno podiglo razine cijepljenja. Ali, to morate na vrijeme uvesti i to sustavno.”
“Bojim da se jedan dio građana u toj nedosljednoj, konfuznoj komunikaciji odlučio da se neće cijepiti, a to je jako loše”, istaknuo je Šalaj.
Matić se osvrnuo i na polariziranost u društvu, o podjelama između cijepljenih i necijepljenih.
“Svatko na neki način donosi odluke. Vlada meni može reći što god hoće, ali ja ću učiniti što mislim da je najbolje, ako me ne obvezuje. Očito da imamo neriješenu situaciju koja traje”, rekao je.
“Neprimjerena usporedba necijepljenih sa Židovima u Trećem Reichu”
I Šalaj se osvrnuo na rascjep između cijepljenih i necijepljenih.
“Vidjeli smo puno neprimjerenih usporedbi, da se necijepljene diskriminira kao Židove u Trećem Reichu. To je neprimjerena usporedba koja relativizra strahote koje su se događale u nacional-socijalističkoj Njemačkoj. Te usporedbe nisu primjerene i trebalo bi ih izbjegavati”, rekao je Šalaj i dodao:
“Što se tiče rascjepa između cijepljenih i necijepljenih, mislim da se neće pretočiti u neki dugotrajni politički rascjep jer ne postoji preklapanje tog rascjepa s postojećim podjelama. Ima li potencijala da ovo postane otpor protiv establishmenta, nisam u to siguran. Vidim da je neki maksimum koji je može organizirati nekoliko tisuća ljudi. Tog potencijala nema jer morate na neku nepravdu ukazati koja je dovoljno velika da bi mobilizirala velik broj građana.”
Dodao je da i dio građana koji se neće cijepiti i ne podržavaju mjere ipak neće podržati neku političku grupu koja navodi da je cjepivo primjerice svjetska urota.
SUKOB NA VRHU
Šalaj je komentirao i sukob između predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.
“Za mene je to ozbiljan, ali očekivan sukob”, rekao je Šalaj, navodeći da je u predsjedničkom sustavu predsjednik zapravo fikus. No, navodi da postoji podijeljena odgovornost u određenim situacijama zbog čega je očekivano da se dvije izvršne vlasti sukobe.
VEZANE VIJESTI
“Imamo situaciju gdje s jedne strane politički sustav inherentno u sebi sadrži mogućnost sukobljavanja i imate dvije osobe koje za sebe misle da najbolje poznaju politiku i najbolje upravljaju državom. U toj situaciji, ustavna, politički-sistemska prednost je na strani premijera. Predsjednik Republike može blokirati neke stvari, kao što to trenutno radi Milanović, ali ih ne može suštinski mijenjati”, istaknuo je Šalaj.
O sukobu između dva brda: Što se tu krije?
Kako će se to razriješiti? Ili kontinuiranom blokadom, što je loše, ili suradnjom i kompromisom, dodao je.
“Meni tu cijelo vrijeme fali spoznaja da to ipak nisu ljudi iz osnovne škole i vrtića nego su to vrlo ozbiljni ljudi s dugogodišnjim iskustvom, posebno u diplomaciji. Što se tu krije? Što pokriva taj njihov sukob?”, navodi Matić.
“Nevjerojatno bi bilo da naprosto ne mogu sjesti zajedno pa se dobro pomlatiti ako treba i onda izaći s bijelim dimom pred građane i reći kojim se putem ide”, dodao je.
“U toj bitci samo građani mogu biti gubitnici, a pobjednik me ne zanima”, istaknuo je Matić.
“Tu nema pobjednika”
Šalaj dodaje da u tom sukobu ne može biti jasnog pobjednika. “Milanović je nezadovoljan HDZ-om i on smatra da loše upravljaju Hrvatskom. On je njihov žestoki politički kritičar. Zašto on ne može biti pobjednik? Jer to ne može promijeniti. Sa svojim ovlastima ne može mijenjati HDZ-ove javne politike. S druge strane, Plenković je nezadovoljan što na poziciji predsjednika ima osobu koja mu se na neki način miješa u posao, koja mu daje naputke, koja ga ismijava. Ali, ni Plenković tu ne može ništa jer Milanović trenutno ima najveći demokratski legitimitet u Hrvatskoj – izabrao ga je veliki broj građana na izborima. Zato tu ne može biti strateškog pobjednika.”
“Dežulovićevu kolumnu najveći broj ljudi nije pročitao od riječi do riječi”
Kolumna koju je Boris Dežulović napisao o Vukovaru, a koja je objavljena na portalu N1, izazvala je niz burnih reakcija, a Matić navodi da je brojni nisu ni pročitali dalje od naslova.
“Kritička svijest kod naših građana je da se pročita naslov i onda se na osnovu predrasuda donose zaključci. Uvjeren sam da najveći broj ljudi nije od riječ do riječi pročitao što tamo piše. Tamo piše, na agresivan način, vidi se da je pisano pod emocijama, što su političke elite sposobne učiniti kad zanemare ono osnovno, a ovdje je osnovno sućut i pijetet žrtvama
I Šalaj navodi da najveći broj ljudi nije pročitao navedeni tekst. “Njihovo je pravo da se ne slažu s njim i da argumentiraju zašto, ali nije njihovo pravo i opasno je za Hrvatsku što mu prijete, da ga fizički ugrožavaju. To je nešto što moramo ošto osuditi.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!