Arheolozi na Balkanu otkrili su ostatke vjerojatno 8.000 godina starog sela izgrađenog iznad drevnog jezera - najranijeg poznatog sela bilo koje vrste u Europi.
U jezeru Ohrid, koje se nalazi na granici Albanije i Sjeverne Makedonije, pronađene su stotine stabala i drvenih šiljaka za koje arheolozi veruju da su formirali temelje prahistorijskog sela, prenosi TRT Balkan.
Istraživači još ne mogu procijeniti originalnu veličinu naselja, ali desetine tisuća balvana pronađenih pod vodom ukazuju na to da je selo bilo relativno veliko.
Albert Hafner, arheolog s Univerziteta u Bernu u Švicarskoj koji je vodio iskopavanja, rekao je za „Live Science“ da su ronioci balvane pronašli u blizini albanskog sela Lin, na zapadnoj obali Ohridskog jezera.
Nikolas Linke koji je na ovom iskopavanju radio kao ronilac i fotograf, za TRT Balkan je rekao da je za njega kao biologa bilo uzbudljivo raditi na ovom arheološkom polju jer, kako dodaje “možete koristiti potpuno različite metode rada.”
“Često sam imao trenutke pod vodom kada sam pomislio da sam nakon 8.000 godina prva osoba koja je stavila ovaj artefakt u svoje ruke. Bilo je to sjajno iskustvo”, rekao je Linke.
Hafnerov tim je također pronašao dokaze o sličnim “nastambama” na podvodnom prahistorijskom lokalitetu Ploča Mičov Grad na istočnoj obali jezera – u dijelu Ohrida u Sjevernoj Makedoniji – a ti ostaci datiraju iz nekoliko stotina godina kasnije, piše TRT Balkan.
Smatra se da je drevno selo pod vodom blizu obale u albanskom selu Linu staro i do 7.900 godina.
Hafner je nekoliko godina vodio projekt EXPLO, istražujući jezera na Balkanu u potrazi za tragovima doseljenika iz Anadolije, sadašnje Turske, u Europu, prije otprilike 8.000 godina.
Smatra se da su oni prvi ljudi koji su donijeli poljoprivredu u Europu iz okoline Mezopotamije.
Profesor Hafner je objasnio da su mnoga velika jezera u regiji Balkana imala jasne tragove rane migracije iz Anadolije.
“Najnovija iskopavanja koriste rafinirane tehnike, poput vrlo preciznog radiokarbonskog datiranja i dendrokronologije, koja može odrediti kada je drveče posječeno gledanjem u prstenove drvet”, rekao je Hafner za “Live Science”.
“Teško je reći hoćemo li ikada sve iskopati”, za TRT Balkan je rekao ronilac i fotograf Linke.
Dodao je da su “tada naselja funkcionirala sasvim drugačije”.
“Budući da su građena od drveta, brzo su bila napadnuta vremenskim prilikama i nisu bila izgrađena da traju vječno. U skladu s tim, na ovom području nalazi se dosta fragmenata starih naselja, od kojih su neka možda bila iz zajednice iste populacije, koja su se vjerovatno često selila. Posvetili smo se sektoru 10x10m i proširili ga u drugom dijelu iskopavanja. Ovaj dio iskopavanja je sada završen i nalazi se sada ispituju na Sveučilištu u Bernu“, kazao je Linke.
Drevni ljudi su vjerojatno bili privučeni jezerima zbog vode i biljaka. Ali zašto su prahistorijski ljudi izabrali graditi svoje kuće na stupovima iznad jezera ili močvare nije jasno – iako se ta praksa može vidjeti širom Europe, od Balkana do Baltika.
Hafner smatra da bi u normalnim uvjeta bilo lako doći između kuća kanuima.
“Ali velika palisada od drvenih šiljaka ukazuje na to da je selo ponekad bilo napadnuto”, rekao je i dodao da su se kuće na vodi lakše branile.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!