Iako rat u Ukrajini nakon dvije i pol godine ne jenjava, u posljednje vrijeme sve se češće čuju prijedlozi za postizanjem mirovnog rješenja. I to s obje strane.
Nakon što je proljetos ruska vojska ostvarila napretke na bojištu, Vladimir Putin sredinom lipnja iznio je mirovnu ponudu Zapadu. Naravno, povoljnu za Moskvu: petina Ukrajine za mir u istočnoj Europi. Putinova ponuda uključivala je prekid vatre uz priznavanje trenutnog stanja na bojištu. I ranije isticana spremnost Moskve na pregovore o miru ili barem primirju podrazumijevala je zamrzavanje sukoba pod uvjetima neprihvatljivima Kijevu.
Ndedugo potom ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je za sudjelovanje Rusije na eventualnoj mirovnoj konferenciji, s tim da prvi puta nije inzistirao na prethodnom povlačenju ruske vojske.
Spremni na teritorijalni kompromis?
Iako je petina Ukrajine okupirana, a ruska vojska unatoč navodno velikim žrtvama napreduje na dijelovima ratišta, pojmovi “mir” i “pregovori” sve češće prodiru u službenu retoriku i Kijeva i Moskve.
Najdalje je zasad otišao gradonačelnik Kijeva (i politički oponent Zelenskome) Vitalij Kličko. On je kazao da će Zelenski morati kad-tad odvagnuti između nastavka rata “s daljnim žrtvama i razaranjima” i “tertitorijalnog kompromisa” što bi podrazumijevalo organiziranje referenduma. Spomenuo je i mogući pritisak iz SAD-a ako na tamošnjim izborima u studenome pobijedi Donald Trump. Trump je, naime, samouvjereno i razmetljivo najavio da će “okončati rat i prije nego što postane predsjednik”.
U Kijevu su svjesni da bi sadašnja podrška zapadnih saveznika promjenom u Bijeloj kući mogla oslabiti, čak doći u pitanje.
“Ukrajini namijenjena uloga izvršitelja”
Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević smatra da upravo neizvjesnost oko ishoda američkih predsjedničkih izbora u najvećoj mjeri utječe na jačanje retorike mira i kompromisa među sukobljenim stranama, naročito ukrajinskoj.
“Rast spoznaje u Ukrajini da se taj rat ne vodi zbog interesa Ukrajine da reintegrira okupirana područja, nego zbog interesa Zapada, ponajprije Amerike, da Rusija doživi vojni poraz. A Ukrajini je u tome namijenjena uloga izvršitelja”, kaže Kovačević.
On podsjeća da je to postalo jasno nakon što je u proljeće 2022. godine u Istanbulu Ukrajina predložila mirovni sporazum koji je Rusija prihvatila. No, tadašnji britanski premijer Boris Johnson u ime kolektivnog Zapada je zabranio Ukrajini da pregovara s Putinom.
“Tada je već postalo jasno da tu nije riječ samo o obrani teritorijalne cjelovitosti i nezavisnosti Ukrajine, nego i o interesima koji nemaju ikakve veze s nacionalnim interesima Ukrajine”, kazao je Kovačević.
“Rusija pregovore definira kao ultimatum”
On smatra da je strah od Trumpovog dolaska na vlast u najvećoj mjeri uvjetovao ponašanje Ukrajinaca koji bi htjeli što prije definirati uvjete budućeg mirovnog sporazuma.
“Pokazalo se da svaki put kad je Ukrajina odbila neki mirovni prijedlog, drugi je bio nepovoljniji za njih”, dodaje.
No, uvjeti pod kojima su Moskva i Kijev spremni na mirovni sporazum zasad su nepomirljivi.
“Jasno je da obje strane moraju u najmanju ruku imati alternativne prijedloge jer s ovim što trenutno iznose nema smisla započinjati pregvore. Rusija je neprestano spremna na pregovore, ali ih definira kao ultimatum, odnosno ultimativno prihvaćanje njihovog stajališta, a ukrajinski pristanak na pregovore tumači kao znak slabosti. No, i Rusija ima niz problema zbog kojih će biti spremna i na pregovore koji neće biti obilježeni njihovim ultimatumom”, smatra Kovačević.
Rat će ekonomski iscrpiti Europu
Na situaciju u Ukrajini reflektiraju se i zbivanja na Bliskom istoku, ali i raspoloženje građana u sve većem broju zemalja članica NATO-a.
“Osobito u europskim članicama NATO-a koje nisu izravno na granici s Rusijom. Njima je jasno da se rat odvija tako da od njega korist ima SAD, a Europa štetu. Stoga je potpuno iracionalno inzistirati na nastavku rata čiji kraj se ne vidi, a jedino je jasno da će posljedica biti ekonomsko iscrpljivanje Europe”, kazao je Kovačević na kraju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!