Organizacije Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za mirovne studije, Institut za političku ekologiju, Kuća ljudskih prava, i Pravo na grad uputile su poziv Vladi RH da podrži prijedlog za privremenu suspenziju prava intelektualnog vlasništva za medicinske proizvode razvijene u borbi protiv COVID-19 pandemije, kojeg su Indija i Južna Afrika podnijele Svjetskoj trgovinskog organizaciji.
Hrvatska bi trebala podržati prijedlog kojeg su Indija i Južna Afrika uputile Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) za privremenu suspenziju prava intelektualnog vlasništva za proizvode koji su nužni u odgovoru na COVID-19 pandemiju, čime bi se omogućilo svim zemljama svijeta da zanemare dio odredbi prava intelektualnog vlasništva navedenih u Sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS), bez straha od sankcija, navodi se u priopćenju udruga.
Također, Hrvatska se treba zalagati da Europska komisija u ime Europske unije pridruži globalnom pokretu solidarnosti i podrži zahtjev o kojem WTO raspravlja već nekoliko mjeseci, a kojeg je do sada podržalo preko 100 zemalja svijeta.
Prijedlog nije napad na pravo intelektualnog vlasništva
Važno je naglasiti da prijedlog ne predstavlja napad na pravo intelektualnog vlasništva kao takvo, nego poziva na privremenu suspenziju patentnog sustava za COVID-19 proizvode, dok se ne postigne imunitet na svjetskoj razini, piše u priopćenju medijima.
Organizacije za ljudska prava Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava, Institut za političku ekologiju i Pravo na grad koji se ovim pismom priključuju svjetskim inicijativama ističu kako je ova pandemija još jednom pokazala da strukturna nejednakost u globalnom zdravlju dovodi do ograničenog pristupa lijekovima, cjepivima i drugim medicinskim proizvodima u zemljama s niskim dohotkom.
9 od 10 osoba u zemljama s niskim dohotkom neće se cijepiti ove godine
Unatoč milijardama eura javnih ulaganja u istraživanja, farmaceutskim tvrtkama dozvoljeno je patentirati rezultate tih istraživanja, što im pruža potpunu kontrolu nad proizvodnjom, cijenom i distribucijom cjepiva. Međutim, to također znači da 9 od 10 osoba u zemljama s niskim dohotkom neće imati mogućnost cijepljenja ove godine, prema informacijama udruženja People’s Vaccine Alliance. Moderna, Pfizer/BioNTech i AstraZeneca će u 2021. godini proizvesti količinu cjepiva dostatnu za jednu trećinu svjetske populacije.
Od toga su većinu već rezervirale bogate zemlje, u kojima živi svega 16% svjetskog stanovništva. Odbivši dijeljenje tehnologije i inzistirajući na intelektualnom pravu vlasništva, farmaceutske tvrtke ograničavaju dobavu uspješnih cjepiva, u nadi da će time ostvariti enorman profit, pišu udruge.
U ovoj situaciji, kada životi ljudi ovise o cjepivu, inzistiranje na intelektualnom pravu vlasništva stvara prepreku ravnopravnom, pravodobnom i univerzalnom pristupu medicinskim proizvodima koji spašavaju živote.
U Africi, Aziji i Latinskoj Americi liječenje osoba s HIV-om kasnilo 10 godina
Sjetimo se, ovo nije prvi put da je siromašnijim zemljama onemogućen pristup lijekovima. Krajem prošlog stoljeća, zbog monopola intelektualnog vlasništva, liječenje osoba s HIV-om u Africi, Latinskoj Americi i Aziji započelo je deset godina kasnije nego u SAD-u, Europskoj uniji, Švicarskoj, UK-u i Japanu. To je dovelo do milijuna nepotrebnih smrti, sve dok pitanje patenata nije riješeno i dok generički lijekovi za HIV nisu postali dostupni. Osigurajmo pristup lijekovima svima, ne dopustimo da se pogreške iz povijesti ponove, pišu udruge.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare