Zelena akcija i mreža zelenih udruga upozorile su u četvrtak na neabicioznost i štetnost odredbi konačnog prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom i uoči saborske rasprave, pozvali zastupnike u Hrvatskom saboru da se založe za njegovu promjenu.

“Prijedlog zakona, kako to javnost, udruge i dobar dio stručne zajednice smatra, neće doprinijeti pozitivnim pomacima koji su potrebni kako bi se Hrvatska napokon pomaknula sa europskog začelja u gospodarenju otpadom”, poručio je Marko Košak ispred Zelene akcije u četvrtak na Markovom trgu.

Zajedno s udrugama članicama mreže Zero Waste Hrvatska i Platforme za borbu protiv zagađenja platformom, ispred zgrade Hrvatskog sabora članovi udruga razvili su transparente “Zakon bez ambicija – luzerska tradicija”, kao i transparent prekrižene plastične vrećice.

Udruge su pozvale saborske zastupnike da razmotre argumentirane primjedbe organizacija civilnog društva i javnosti te da se u saborskoj raspravi založe za njegovu promjenu, istaknuvši da zakon odražava brojne neprihvatljive prakse.

Njime se derogira postojeći cilj od 60 posto recikliranja do 2022. godine koji je propisan postojećim Planom o gospodarenju otpadom te se zamjenjuje slabijim ciljem od 55 posto recikliranja do 2025. godine, kazao je Košak.

Upozorio je da se prijedlogom nameće obveza gradovima i općinama da miješani otpad predaju u regionalne centre za gospodarenje otpadom, što je “financijski neisplativo i ekološki neodrživo”.

Predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik Branka Genzić Horvat istaknula je da koncepcija regionalnih centara štetna jer je bazirana na linearnoj ekonomiji, potencira pomiješano prikupljanje otpada, što je suprotno interesima javnosti.

Dodala je da je na prijedlog zakona, u javnoj raspravi uloženo više od 1720 primjedbi, a da ministarstvo neke od njih nije obradilo ili je odbilo bez obrazloženje.

“Ovaj zakon nije uspio prenijeti osnovna načela europske direktive o otpadu, a to je načelo blizine i plati koliko baciš, niti najnovije zahtjeve koje Europska unija postavlja, a to je smanjenje ukupne količine otpada”, poručila je Genzić Horvat te pozvala Ustavni sud da konačno da pravorijek na njihov zahtjev za ocjenu ustavnosti regionalnih centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj.

Petra Andrić iz Greenpeacea istaknula je da je Zakon o gospodarenju otpadom prenosi dio europskih direktiva o zabrani plastike.

“Drago nam je da stupa na snagu zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje, ali želimo još jednom istaknuti zahtjev da se zabrana proširi i na vrlo lagane vrećice”, kazala je Andrić.

Dodala je da, uz zabranu desetak artikala koja se zabranjuju zakonom, važno postaviti i konkretan cilj smanjenja potrošnje za one plastične proizvode koji su ostali na tržištu. – 50 posto do 2020. godine i 80 posto do 2030.