Autonomna ženska Kuća Zagreb i Centar za žene žrtve rata-ROSA objavili su priopćenje u kojemu su navedeni prijedlozi vezanu uz reformu kaznenopravne politike i odnosa pravosuđa prema kaznenim djelima protiv spolne slobode.
Nevladine udruge podsjećaju da su još krajem 2019. pri posljednjim izmjenama Kaznenog zakona ponudile niz prijedloga, ali ih je zakonodavac gotovo sve odbio.
“Svoje prijedloge utemeljile smo na iskustvu neposrednog rada sa žrtvama i pravnom zastupanju žrtava, ali unatoč javno iskazanoj političkoj volji i dijelu dobrih promjena, izostala je prava politička i profesionalna volja da nas zakonodavac čuje. Nadamo se da će nakon tisuća hrabrih žena koje su javno svjedočile i nadalje svjedoče o najtežim i vrlo intimnim traumama, Ministarstvo pravosuđa i Vlada RH sada prepoznati važnost naših prijedloga koje su odbili”, stoji u priopćenju.
VEZANE VIJESTI
Navedeno je i kakve prijedloge su dosad uputile:
1. Predlagale smo da se aktualne izmjene i dopune Kaznenog zakona prošire i na pitanje kaznenopravne politike u odnosu na djecu. Svoj prijedlog utemeljile smo na čl. 64. Ustava RH i praksi u radu sa ženama koje su kao djevojčice bile žrtve seksualnog zlostavljanja.
Kao glavni problem izdvojile smo preblagu kazneno pravnu politiku i predložile postrožiti zakonski propisane okvire kažnjavanja.
Naš prijedlog je djelomično prihvaćen.
2. Nadalje smo predložile da se ozbiljno propita pitanje instituta zastare u odnosu na kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja s obzirom na razorne posljedice na život djevojčica i žena i njihovu kasniju sposobnost podnošenja kaznene prijave u zadanim zastarnim rokovima. Kod velikog broja žrtava seksualnog nasilja, a osobito onih koje su nasilje pretpjele kao djeca odgođena je sposobnost pokretanja postupka, s obzirom na niz posljedica koje trpe.
Tražile smo ojačanje pravnog okvira koji će zlostavljanim žrtvama omogućiti pokretanje kaznenog postupka u kasnijoj fazi života kada će za prijavu biti sposobni i pri tome ukloniti ograničavajući faktor zastarnog roka.
Sada, kada žrtve javno govore i dobro je da govore, Vlada RH može čuti od tisuća žena ono što smo im kao stručnjakinje koje rade sa žrtvama govorile.
Naš prijedlog je odbijen.
3. Smatramo da Republika Hrvatska de iure (u pravnim propisima) i de facto (u praksi) nije prepoznala strukturalnu narav nasilja nad ženama kao rodno utemeljenog nasilja – nasilja temeljem spola. Problem neprepoznavanja strukturalne naravi ovog oblika nasilja dovodi do daljnjih problema u inkriminacijama, pa i u dualitetu prekršajnog i kaznenog uređenja problematike nasilja jer zakonodavac ne razlikuje rodno uvjetovano nasilje od drugih oblika nasilja do kojih može doći u obitelji. Predložile smo izmjene.
Naš prijedlog je odbijen.
4. Ukazale smo da izmjenama nije obuhvaćen čl. 156. Kaznenog zakona – spolno uznemiravanje, predložile i snažno se založile da se promjenama obuhvati i ovo kazneno djelo, te smo dale prijedlog izmjene, usmjeren na omogućavanje boljeg pristupa žrtava sudu i njihovu zaštitu.
Naš prijedlog je odbijen.
Upozoravaju da u radnim skupinama kontinuirano sudjeluje dio stručnjaka koji aktivno i uspješno sprječava promjene koje su nužne s aspekta zaštite žena od raznih oblika rodno uvjetovanog nasilja.
“Nakon višestrukog sudjelovanja u radnim skupinama i slanja prijedloga u okviru e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, Autonomna ženska kuća Zagreb i Centar za žene žrtve rata – ROSA ponovno će poslati navedene prijedloge Vladi HR, premijeru, Ministarstvu pravosuđa i nadležnim saborskim odborima”, stoji u priopćenju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!