Odlukom zagrebačkih vlasti da ukinu naknadu od 4.850 kuna koju je 5.800 roditelja odgojitelja troje i više djece primalo do 15. godine života najmlađeg djeteta te drastično srežu naknade za rođenje trećeg djeteta očito će se baviti Ustavni sud, piše u utorak Večernji list.

Oporba kao i demografi slažu se da je riječ o antidemografskim mjerama.

Danijela Dolenec ukidanje mjere roditelj odgojitelj za 5800 roditelja, od kojih će njih gotovo 3000 biti poslano na burzu u svibnju 2022., a ostali će imati pravo na naknadu od 1000 kuna do djetetove 7. godine, opravdava time da mjera nije polučila demografski učinak, a velik je trošak za proračun, te da žene isključuje s tržišta rada i djecu iz vrtića.

To što će naknada za svako rođeno dijete biti ista, 2500 kuna, obrazlaže time da ne žele da jedna obitelj bude vrednija od druge. A standard u EU-u je da materijalna davanja za djecu i porezne olakšice rastu s brojem djece u obitelji.

Ustavnopravni stručnjak doc. dr. sc Mato Palić kaže da je odluka o ukidanju mjere roditelj odgojitelj podzakonski akt te da je u nadležnosti Grada Zagreba i potpada pod Zakon o regionalnoj i područnoj samoupravi. Napominje da Ustav ne predviđa da se podzakonskim aktom može djelovati unatrag, a ukidanje mjere roditelj odgojitelj spada pod tzv. nepravu retroaktivnost kad je nešto započelo u prošlosti i nije završilo.

“O tome je li Grad Zagreb smio retroaktivno ukidati mjeru roditelj odgojitelj i drastično rezati naknadu za rođenje trećeg djeteta očitovat će se nadležna tijela i Ustavni sud. U praksi Ustavnog suda neki su podzakonski akti ukinuti, a neki nisu. Ono što može biti problematično je zaštita legitimnih očekivanja roditelja koji su odluku da imaju troje ili više djece donosili u skladu s mjerom roditelj odgojitelj. Ovo ne znači da se ne može zadirati u stečena prava, ali mora se voditi računa, iako je riječ o odluci grada, da je obitelj prema Ustavu pod posebnom zaštitom države. Postavit će se i pitanje razmjernosti jer se naknada za roditelje odgojitelje drastično reže s 4800 kuna na 1000 kuna i na nju sada imaju pravo samo do djetetove 7. godine. Drastično se reže i naknada za rođenje trećeg djeteta, s 54.000 kuna na 2500 kuna, pa bi i to mogao biti problem s ustavnopravnog aspekta. Grad će morati objasniti kako je ustanovljeno da mjera roditelj odgojitelj nema demografskog učinka i da je bilo nužno drastično rezanje naknade za treće dijete”, kaže Palić.

Demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc govori da u Zagrebu nisu točno izračunali funkcionalne pokazatelje mjere roditelj odgojitelj jer se ona odnosi na rađanje troje i više djece, a ne na broj rođene prve i druge djece.

“Zahvaljujući ovoj mjeri u Zagrebu je bilo 30 posto više rađanja trećeg djeteta u obitelji, što je pokazatelj da je ona dala rezultate. Apsolutni broj rođene djece bio je manji u 2019. i 2020., ali to je posljedica covid krize i opće nesigurnosti u društvu, zbog čega je sklopljeno i manje brakova. Ova odluka kao i drastično rezanje naknada za rođenje djece je ideološka diverzija jer udara na najvažniju problematiku Hrvatske negiranjem važnosti djece, žena i roditelja. Kad govore o štednji, nisu istaknuli da ukidanjem ove mjere štede samo 3 posto zagrebačkog proračuna, niti su otvorili sve stavke u proračunu i usporedili troškove ove mjere s onima koje neće dirati. Kako misle da će žene s troje ili više djece raditi puno radno vrijeme ako radi drugi roditelj ili ako su samohrane majke, nisu ni pokušali za njih naći rješenje”, kaže Šterc, donosi Večernji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.