Platforma Umirovljenici zajedno oglasila se ovoga tjedna priopćenjem u kojem tvrdi da ako je Vlada našla novac za povećanje plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, onda bi moralo biti novca i za veće mirovine.
Platforma Umirovljenici zajedno, koju čine Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno i Demokratska stranka umirovljenika, zatražila je od Vlade pojašnjenje o tome kako je za povećanje plaća 240.000 državnih i javnih službenika odjednom u proračunu našla milijardu i pol eura, ali ne i za povećanje mirovina.
Napominjući kako ne želi da ih se krivo shvati, jer nemaju ništa protiv toga da zaposlenima u javnom sektoru rastu plaće, koordinator platforme Umirovljenici zajedno Lazar Grujić kazao nam je da za razliku od državnih zaposlenika, umirovljenika ima pet puta više, ali među njima nema jedinstva niti Vladi mogu zaprijetiti štrajkom.
“Najniža mirovina bila bi 750 eura”
Grujić podsjeća na predizborni program HDZ-a i Andreja Plenkovića iz 2016. pod sloganom “Vjerodostojno” u kojem su obećali da će prosječna mirovina narasti do razine od 60 posto prosječne plaće, što se nije dogodilo.
Zato Umirovljenici zajedno predlažu svoj model izračuna mirovina za sve sadašnje i buduće umirovljenike čime bi, po Grujićevim riječima, dvije trećine umirovljenika izašlo iz zone siromaštva.
“Taj smo model izradili na bazi 75 do 80 posto iznosa neto plaće ili 10 najboljih godina radnog staža, uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM) od 18,5 eura za svaku godinu staža. Početkom idućeg mjeseca to bi išlo na 20 eura jer je inflacija učinila svoje. Pod uvjetom da je osoba ostvarila puni radni staž od 40 godina i ima navršenih 65 godina života, najniža mirovina bila bi 750 eura. Nijedna mirovina, bez obzira kako se izračunavala, ne bi mogla biti manja nego što je sada”, kaže.
U zoni siromaštva je 750.000 umirovljenika
Oni koji imaju mirovine 1000 eura i više već su na razini 75 do 80 posto od prosječne neto plaće, ali problem je s ostalima.
“Ljudi koji su imali male plaće, koji su odlazili u različitim vremenskim razdobljima u mirovinu, naročito oni koji su išli u prijevremenu mirovinu, imaju najveći problem. Ako je današnja prosječna mirovina 485 ili 500 eura, onda znamo da je 750 tisuća umirovljenika u zoni siromaštva. Njima bi prema uvjetima za odlazak u redovnu mirovinu, a prema modelu koji predlažemo, mirovina bila 758 eura. Prema našoj simiulaciji, svi dobivaju mirovine veće za 200 do 250 eura. U tome je poanta, u izlasku tih ljudi iz zone siromaštva”, kaže Grujić.
Sve to, dodaje, ne košta više od milijardu i pol eura, što je iznos jedank onomu koji je Vlada dala za povećanje plaća u državnoj i javnoj službi. Sada je u proračunu za mirovine predviđeno 8,4 milijarde eura, a ovime bi, tvrdi Grujić, taj iznos bio 9,9 milijardi.
“Vlada priznala da siromaštvo raste”
“Naš zahtjev i prijedlog pravdamo velikim siromaštvom umirovljenika, koje je evidentno. Uostalom, to nam je potvrdila i Vlada zadnjim paketom mjera pomoći kojim je, umjesto dotadašnjih oko 700.000 ljudi obuhvaćenih njime, sada obuhvaćeno 840 tisuća ljudi. Vlada je time priznala da siromaštvo raste, jer je odvojila novac za više korisnika potrebne pomoći”, ističe Grujić.
Također tvrdi da u proračunu ima sredstava za povećanje mirovina.
“Novca ima. Oni koji kažu da bi naš zahtjev ugrozio proračun u temeljima jer bi trebalo dvaput više novca za mirovine – ne znaju što govore. To nije povećanje na 16,8 milijardi nego na 9,9 milijardi. Ako ima novca za 240 tisuća ljudi u javnom sektoru koji prijete da će kucati na vrata Banskih dvora, onda bi trebali biti i za nas kojih je milijun i nešto. A iznos je isti. Očito je da nismo dovoljno ratoborni”, zaključio je Grujić iz političke platforme Umirovljenici zajedno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare