Prema podacima HZMO-a više od 28.000 umirovljenika u Hrvatskoj radi uz mirovinu. Jedan dio njih odlučio se na taj korak jer si zbog niskih iznosa mirovina ne mogu osigurati ni osnovne životne potrebe, a neki uz dodatnu zaradu žele ispuniti slobodno vrijeme i osjećati se korisno. Jedan takav umirovljenik je i 54-godišnji Željko Popović. Prvo je radio za dvije tvrtke, a onda dao otkaz i postao sam svoj majstor.
Željko Popović, 54-godišnji je umirovljenik iz Zagreba, u policijskoj je mirovini od 2011. godine, a živi sa suprugom koja je zaposlena. Kao i većini drugih umirovljenika, koji su se odlučili raditi u mirovini, Željku iznos mirovine nije bio dovoljan za sve potrebe i zbog toga se odlučio na dodatni rad: “Mirovina mi je oko 550 eura. Kada sam otišao u mirovinu 2011. godine mirovina mi je bila negdje oko 2.0450 kuna pa sad vi to preračunajte. Prvo rješenje koja sam dobio bio je taj iznos, to se kroz godine povećalo, ali opet nije dovoljno za život”, priča nam umirovljenik.
“Moja mirovina je moja mirovina”
Popović navodi kako je u starosnoj mirovini kao ovlaštena i službena osoba. Objašnjava da ga je neugodno iznenadilo porezno rješenje koja ga je dočekalo i prema kojem državi mora uplatiti 400 eura poreza: “Zato jer sam radio godinu dana, radio sam na četiri sata i prelazi mi porezni cenzus. Zaposlio sam se prije toga preko Hrvatske stranke umirovljenika u pošti na puno radno vrijeme. Ja imam 54 godine, ima ljudi koji imaju više i manje godina, ali su tjelesno i radno sposobni”, kaže.
“Radnika nedostaje, uvoze se izvana radnici pa zato što se onda ne bi iskoristili umirovljenici. To bi trebalo ići na neki referendum ili nešto, moja mirovina je moja mirovina i sad moja država umjesto da kaže dobro nema problema radio si 20 godina u policiji, imaš mirovinu koju imaš i ideš raditi na puno radno vrijeme, mirovinu ti nećemo dirati jer si to zaradio, 20 godina sam nosio uniformu i glavu u torbi, i idem na puno radno vrijeme, uzmite mi davanja, platit ću porez, mirovinsko i sve što treba. Dozvolite mi da ako imam puno radno vrijeme da imam i punu mirovnu, ali ne ako ideš na puno radno vrijeme onda ti pola mirovine uzmu”, priča nezadovoljni umirovljenik.
Obratio se i Vladi
Popović je naveo da je zbog njemu spornog zakona slao pismo i resornom ministarstvu, ali i Vladi RH-a: “Oni su mi odgovorili takav je zakon, ako se zakon promijeni onda će umirovljenici moći dobiti punu mirovinu i puno radno vrijeme. Kada bi svaki umirovljenik radio puno radno vrijeme puno više bi država dobila. Ako ti je veća plaća država sebi opet uzima, ali ne možeš ti čovjeka koji hoće sebi pomoći kažnjavati. Ako netko može i hoće raditi omogući mu da radi”, govori umirovljenik.
“Vlada nema sluha”
“Uzmite mi dio od plaće, ali napravite neki fond da se pomogne ljudima koji ne mogu raditi, kao neki umirovljenički fond solidarnosti. Mislim da Vlada trenutno nema nekog sluha”, dodao je.
Umirovljenik govori da građani odlaze iz Hrvatske u druge zemlje, a da u našu zemlju dolaze raditi stranci koji dobiju bolje uvjete nego domaći radnici: “Plate im smještaj, obrok, pa zašto našem čovjeku to nisi platio?”, pita se Popović.
“Mirovinu nisam ukrao”
Popović nam je ispričao i situaciju koja mu se nedavno dogodila s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje: “Sada sam i dobio rješenje jer su mi rekli da 150 eura moram vratiti i onda sam se žalio jer ne možete mi do kraja mjeseca računati da sam radio kada nisam, godinu i pol dana je prošlo od te žalbe i sada ide ponovno na prvostupanjsku njihovu pravnu službu”, kazao je.
Umirovljenik ističe da je rješenje dobio nakon što je radio u Hrvatskoj pošti radio na puno radno vrijeme: “Nisam se mogao pomiriti s time, ja ovu mirovinu nisam ukrao, takvi su uvjeti. Donesen je zakon da imate beneficiju i da možete ranije u mirovini, vama po zakonu pripada to pravo, to ste zaslužili i sada vi hoćete i dalje raditi i onda vam uzmu pola mirovine, i ovako su male mirovine i onda država od sirotinje pravi još veću sirotinju”, objašnjava.
Podnio žalbu
Popović je istaknuo kako je zbog slučaja koji mu se dogodio u Hrvatskom zavodu za u mirovinsko osiguranje podnio žalbu: “Odredili su da su mi oni pretplatili mirovinu i da moram vratiti 159 i nešto eura, ali su stavili da sam radio od 26.7.2022. do 31.10.2022., to nije istina. Ja sam radio do 14.10.2022. i žalio sam se i rekao: nije problem ako ste mi više dali ja ću vama vratiti novce, ali hoću izračun. Nisu napravili nikakav obračun nego su oni samo tako rekli 159 eura vrati i to je to”, tvrdi.
U vezi informacija koje je naveo Željko Popović kontaktirali smo i HZMO.
Rad do pola radnog vremena
“U načelu, odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 – ZOMO) propisana je mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz istovremenu isplatu mirovine za određene kategorije korisnika mirovine i to za korisnike prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljsku mirovinu i korisnike dijela obiteljske mirovine.
Međutim, korisnicima tih prava, u slučaju zaposlenja s punim radnim vremenom isplata mirovine se obustavlja o čemu se donosi rješenje, a nakon prestanka zaposlenja donosi se rješenje o uspostavi isplate mirovine”
Ističemo da za korisnike mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti nije propisana mogućnost istovremene isplate mirovine uz zasnivanje radnog odnosa (neovisno radi li se o zaposlenju s punim ili nepunim radnim vremenom) te se u slučaju zaposlenja korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti pokreće postupak kontrolnog pregleda po službenoj dužnosti”, navode iz HZMO-a.
Djelomični gubitak radne sposobnosti
“Korisnik invalidske mirovine, pojašnjavaju dalje iz HZMO-a, zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti može se zaposliti s punim ili nepunim radnim vremenom i istovremeno primati mirovinu, ali mirovina se određuje u drugačijem iznosu u slučaju da se radi o zaposlenju u trajanju duljem od polovice punog radnog vremena.
“Također, ZOMO-om (članak 166.) je propisano da osoba koja primi mirovinu ili neko drugo primanje iz mirovinskog osiguranja koje joj ne pripada kao i nasljednici te osobe prema propisima o nasljeđivanju dužni su ga vratiti HZMO-u zbog stjecanja bez osnove te obveza vraćanja davanja stečenog bez osnove postoji, između ostalog i kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno u većoj svoti od pripadajuće”, poručuju iz HZMO-a.
Stranka može podnijeti žalbu
“HZMO po službenoj dužnosti donosi rješenje kojim utvrđuje visinu nepripadno isplaćenih sredstava stečenih bez osnove i razdoblje na koje se nepripadna isplata odnosi.
Protiv rješenja o nepripadnoj isplati mirovine, stranka koja je istim nezadovoljna, može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave istog.
U slučaju uvažavanja žalbe, provodi se novi upravni postupak u kojem se, u skladu s uputom iz drugostupanjskog rješenja, donosi novo rješenje, protiv kojeg stranka također može podnijeti žalbu”, priopćio je HZMO.
Rad na crno
Popović ističe da puno umirovljenika, ali i drugih radno sposobnih građana radi na crno te da bi država više prosperirala kada bi se umirovljenici, koji žele i mogu raditi, zapošljavali na puno radno vrijeme bez da im se to oduzima od mirovine.
“Nema skupih stvari nego malih plaća i mirovina”
Umirovljenik govori da je osim rada u Hrvatskoj pošti radio godinu dana u građevinskoj tvrtki na pola radnog vremena i primao puni iznos mirovine. Opisao je kako je izgledalo njegovo radno iskustvo: “Prema meni se nisu odnosili drugačije, kada sam rekao da dajem otkaz zvao me direktor da pita što je problem, ali sam ja odlučio da idem jer sam htio nešto napraviti za sebe”, rekao je.
“Ako imaš više novaca, manje te boli”
Popović je objasnio da mu je jako pomogla plaća koju je zaradio uz mirovinu: “Nema skupih stvari nego malih plaća i malih mirovina. Ako imaš više novaca onda te manje i boli zato što si zadovoljniji”, opisao je.
“Umirovljenici da ne bi mogli raditi? Mogli bi. Kada odeš u mirovinu osjećaš se manje vrijedan, nemaš više istu komunikaciju s drugima. Kada sam radio osjećao sam se zadovoljnije. Ti diktiraš sam sebi tempo, većinu njih s kojim sam radio doživljavao samo kao djecu, a oni mene kao oca, zvali su me “deda””, ispričao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare