Nakon najava da Njemačka vraća Hrvatskoj veliki broj migranata i tražitelja azila, ministar Božinović je odbacio tvrdnje da će Hrvatska postati hot spot. Većina "vraćenih" ionako se ponovno vraća u željene zemlje Zapadne Europe, no ipak ima onih koji su ostali jer smatraju da je u Hrvatskoj život bolji.
Jedan od tražitelja azila trenutno smještenih u Porinu je i Moamed Nua koji je prije 6 mjeseci vraćen iz Francuske u Hrvatsku. Sada kaže, u Francusku više ne želi.
Moamed kaže da mu je u Hrvatskoj dobro i čeka da mu se odobri azil. Ističe kako je Hrvatska mirna zemlja i želi ostati ovdje, jer u Francuskoj, u kojoj je živio, spava na ulici, a ovdje ima krov nad glavom.
No on je samo jedan od rijetkih migranata koji ostaju u Hrvatskoj nakon što zatraže azil, tvrde to i u Hrvatskom pravnom centru koji je izradio nacionalni izvještaj o sustavu azila za prošlu godinu.
“Mi smo prošle godine imali preko 68 tisuća izraženih namjera za traženje međunarodne zaštite. To ovako zvuči kao pompozna brojka, no od tih svih osoba, 97 posto osoba je napustilo Republiku Hrvatsku. Dakle, prema zakonu, to je zahtjev da ih nadležno tijelo sasluša i krene odlučivati o zahtjevu”, kaže Kristina Petrovečki iz Hrvatskog pravnog centra.
Veliki broj njih opet nastavi put prema zemljama zapadne Europe, a njihov povratak u Hrvatsku iz Njemačke, Francuske ili neke druge zemlje nije ništa neuobičajeno, događa se u skladu s uredbom Dublin 3, čija primjena godinama pokazuje da stvari treba mijenjati.
“Brojke od prošle godine su te da je Hrvatska dobila oko 28 do 30 tisuća tih zahtjeva da primi natrag državljane stranih zemalja, a koliko je Hrvatska primila – primila je 897”, dodaje Petrovečki.
A najave Njemačke o velikom vraćanju migranata u Hrvatsku treba gledati u kontekstu izbora, poručuju brojni europarlamentarci.
Ipak migracije ostaju jedan od gorućih problema EU.
Novi pakt o migracijama i azilu bi trebao donijeti promjene
Promjene bi trebale doći nakon što je postignut Novi pakt o migracijama i azilu.
To je sustav 10-ak kompleksnih uredbi i direktiva koje svaka država članica mora primijeniti i početi provoditi od 2026-te. godine.
Jedan od stupova nove politike je solidarnost među zemljama i podnošenje jednakog tereta.
“Ili će se tražitelji međunarodne zaštite relocirati pa će svaka država podnijeti teret i primiti određeni broj tražitelja, a s druge strane, ako ona to odbije, za to će morati platiti 20 tisuća eura po svakom migrantu kojeg odbije”, objašnjava Kristina Petrovečki.
Sami postupci za odobravanje azila bi trebali biti brži i učinkovitiji.
A hoće li novi pakt donijeti nova rješenja ili neke nove probleme vidjet će se 2026. godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
