Dosad stidljiva kampanja za europske izbore sada može nastaviti teći bez većeg opterećenja rezultatima parlamentarnih izbora i poslijeizbornih pregovora.
Prošloga tjedna okončan je, naime, buran dvomjesečni ciklus parlamentarnih izbora. Konstituiran je novi saziv Sabora, sastavljena je nova vlada pa se političari, a i zainteresirani građani sada mogu posve posvetiti i okrenuti skorim izborima za Europski parlament.
Podsjetimo, izbori za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu bit će održani 9. lipnja. Bira se ukupno 12 zastupnika, a Državno izborno povjerenstvo zaprimilo je 25 kandidacijskih lista – 21 stranačku te po dvije koalicijske i nezavisne.
Liste kao na parlamentarnim izborima
Na europske izbore uglavnom idu skoro sve stranke i liste koje su nastupile i nedavno na parlamentarnim izborima, a zbirnu listu pravovaljanih kandidacijskih lista za izbor zastupnika u Europskom parlamentu možete vidjeti OVDJE. Mnogi kandidati na tim listama već su izabrani u Hrvatski sabor i ondje su prošloga četvrtka položili prisegu. Listu HDZ-a, primjerice, predvodi novi stari premijer Andrej Plenković, a Domovinskog pokreta Ivan Penava koji je prisegnuo kao saborski zastupnik i posve je izvjesno da oni neće u Bruxelles i Starsbourg, iako će gotovo sigurno biti izabrani.
Na listama je i troje kandidata kojima će, ako prođu – a za dvoje je gotovo sigurno da hoće – ovo biti četvrti uzastopni mandat u Europskom parlamentu.
Trojac s nadužim stažom u Bruxellesu
Naime, troje kandidata prolazilo je na svim trima dosad održanim hrvatskim izborima za Europski parlament – 2013. kada su su bili održani izvanredni zbog tadašnjeg ulaska Hrvatske u EU, a 2014. i 2019. bili su redovni. Oni su i sada na listama. To su HDZ-ova Dubravka Šuica, koja je članica aktualne Europske komisije te Biljana Borzan i Tonino Picula iz SDP-a.
Borzan predvodi listu SDP-a, a Šuica je druga na listi HDZ-a (iza Plenkovića) pa su njihove šanse za četvrti osvojeni mandat u nizu gotovo neupitne. Picula je, pak, na posljejdnjem, 12. mjestu liste SDP-a i koalicijskih partnera pa će mu za četvrti mandat biti potrebni preferencijalni glasovi. No i na prethodnim dvama europskim izborima Picula je mandate osvajao velikim brojem preferencijalnih glasova, 2014. godine čak s rekordnih 132 tisuće.
Pet lista manje nego prošli puta
Za razliku od parlamentarnih izbora, na izborima za Europski parlament cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica i birači na svim biračkim mjestima diljem Hrvatske moći će birati iste liste zaokruživanjem rednog broja ispred željene te zaokruživanjem rednog broja kandidata kojemu preferencijalno žele dati glas.
Na prošlim EU izborima natjecale su se čak 33 liste, osam više nego sada. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta u Europskom parlamentu, dok su po jedno osvojili Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića. S liste HDZ-a tada su izabrani Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Željana Zovko i već spomenuta Šuica koju je, kada je imenovana u Europsku komisiju, zamijenila Sunčana Glavak. Svih petoro spomenutih i sada su na listi HDZ-a. S liste SDP-a, uz već spomenute Borzan i Piculu, prije pet godina bili su izabrani i Predrag Matić Fred te Romana Jerković. Svih četvero su i sada na koalicijskoj listi SDP-a, HSS-a, GLAS-a i stranke Dalije Orešković.
Ovoga puta u igri su i DP i Možemo!
S liste Hrasta je 2019. godine u Europski parlament otišla Ruža Tomašić, koja su u međuvremenu povukla u mirovinu, a ondje ju je zamijenio Ladislav Ilčić. On ovoga puta ide na izbore sa svojom nezavisnom listom. Prije pet godina u EU parlament izabran je i IDS-ovac Valter Flego, koji sada predvodi koalicijsku listu 12 lijevih i liberalnih stranaka. Prije pet godina također su bili izabrani i tada nezavisni Mislav Kolakušić te Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida. Njih dvojica su nedavno osnovali stranku Pravo i pravda pa sada obojica s te stranačke liste idu po drugi euromandat – Kolakušić s prvog, a Sinčić s drugog mjesta.
Valja napomenuti da će dvije od četiri trenutno najjače političke stranke u Hrvatskoj – Domovinski pokret i Možemo na ovim europskim izborima igrati značajniju ulogu u kampanji. U vrijeme održavanja prošlih, DP kao takav nije još postojao, a Možemo nije bio relevantan kao sada. Sudjelovao je na tim izborima, ali osvojio tek 1,79 posto glasova.
Hoće li izlaznost biti veća?
Na svim dosadašnjim domaćim izborima za Europski parlament izlaznost je bila vrlo niska. Godine 2013. tek 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine – 29,85 posto. Teško je reći hoće li visoka izlaznost na nedavne parlamentarne izbore od čak 69 posto utjecati da ovoga puta i odaziv na europske izbore bude veći nego prije. Efekat činjenice da su parlamentarni i europski izbori u razmaku od samo mjesec i pol dana može donijeti veću izlaznost na europskima jer su birači još pod snažnim emotivnim dojmom burne kampanje za parlamentarne izbore. S druge strane, mnogi koji su 17. travnja izašli na parlamentarne izbore osjete zasićenje pa odluče “preskočiti” europske.
Sudeći prema anketi na našem portalu s konca travnja, nedugo nakon parlamentarnih izbora, na europske izbore namjerava izaći čak 60 posto birača, 31 posto ih kaže da neće, dok je 9 posto neodlučnih.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!