Pokojni indonezijski predsjednik Suharto obraća se biračima, 16 godina nakon smrti, i poziva ih da daju glas njegovoj stranci. Riječ je o klasičnim primjeru "deep fake" sadržaja.
“Koristi se na način da se ljudi obmanjuju, da se kreiraju lažne vijesti, lažni tekstovi, lažni videozapisi. Sve to skupa se onda plasira putem društvenih medija, putem lažnih botova koji to dalje amplificiraju”, objašnjava nam stručnjak za kibernetičku sigurnost Tomislav Vazdar.
Fotografijama je lakše manipulirati, pa tako Instagram profil Filipa Filkovića spaja nespojivo, sklapa nezamislive političke brakove. Mijenja i karijere. I hrvatski su političari u kampanji za Hrvatski sabor počeli improvizirati s umjetnom inteligencijom.
“Ne bih očekivao da će biti previše upotreba na onoj najsofisticiranijoj razini, recimo da će netko raditi ono što se radi u Americi, ali nije nemoguće. Iz nekih informacija koje dolaze do mene da se određene stranke i kandidati pripremaju za sljedeće lokalne izbore da to u većem opsegu krenu koristiti”, tvrdi Aco Momčilović, istraživač umjetne inteligencije.
Utjecaj umjetne inteligencije posebno je zanimljiv u superizbornoj 2024. godini u kojoj će više milijardi ljudi izaći na izbore.
“U Americi kako su već krenuli s primjerima, imamo lažne audiozapise gdje Joe Biden izjavljuje nešto što nikad nije izjavio, lažne slike Trumpa gdje se slikao s ljudima s kojima se nikad nije slikao, gomila lažnih tekstova koji izlazi van”, govori Vazdar.
Ali umjetna bi se inteligencija mogla koristiti i u pozitivne svrhe uključivanja ljudi u demokratske procese, kad bi se htjelo. Možda će birači htjeti simulirati razgovor s političarima koje simpatiziraju kako bi saznali više detalja o programima i stavovima.
“Svi kažu da ne smiju postojati salonski političari, nego da moraju ići u narod i pričati s ljudima, a ovo je tehnološki alat kojim mogu biti prisutni 24/7 i razgovarati s desecima tisuća ljudi”, tvrdi Andrej Steven Horvat, data consultant.
Od umjetne inteligencije ne može se pobjeći, ali može se utjecati na to odakle će ona crpiti podatke. Konzulant smatra da se političari ne smiju bojati umjetne inteligencije.
“Oni moraju biti uključeni i hraniti umjetnu inteligenciju sa svojim verificiranim programima i idejama kako bi mogli biti sigurni da AI neće pokupiti javno dostupne fake news podatke na internetu koje je netko već objavio”, dodaje Steven Horvat.
Najveći problem je to što je lažni sadržaj sve teže prepoznati u digitalnom svijetu kojim vladaju algoritmi. Zatvaraju nas u balone svojih istomišljenika i sve više radikaliziraju. I moglo bi biti još gore.
“Na već to postojeće stanje koje je danas uočeno, dolazi novi nivo umjetne inteligencije koji će to još pojačati. Jer ima još više informacija o svakoj osobi individualno koje se mogu upotrijebiti da se upravo njima naprave kustomizirane poruke na koje će oni najbolje reagirati”, govori Momčilović.
Hoće li političari uspjeti odgovoriti na pravi način ovim izazovima, ili će i oni pokušati zloupotrijebiti umjetnu inteligenciju, pitanje je koje izaziva mnogo straha.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!