Održan je još jedan koalicijski sastanak, izjavu daje Branko Bačić.

Za početak Branko Bačić rekao je o čemu su raspravljali na sastanku, glavna tema bila je obnova na Baniji, također dodatno su raspravili mjere Stožera u borbi protiv pandemije.

“Bilo je riječi o radu Hrvatskog sabora, prije svega o ovom tjednu, raspravu u dijelu koji se odnosi na referendum i prijedlogu Odbopra za Ustav koji će biti raspravljen u četvrtak, a odnosi se na dostavu potpisa Vladi RH na provjeru svih potpisa i broja potpisa i jasno na mogućnost da predstavnici obiju inicijativa budu promatrači. Riječ je bilo najviše o mjerama Vlade oko suzbijanja inflacije, prije svega energenata, ministar Ćorić nas je upoznao o dosadašnjim aktivnostima”, rekao je.

“Nema riječi o ukidanju covid-potvrda”

“Nema govora, niti razmišljanja o ukidanju covid-potvrda. Tim više što je u ovom trenutku epidemiološka situacija u Hrvatskoj takva da nije moguće s ovakom incidencijom i postotkom procijepljenosti razmišljati o ukidanju covid-potvrda. Dobili smo informaciju da je od 1. rujna kada su uvedene potvrde, detektirano 120.000 ljudi koji nisu imali simptome, bilo zaraženo i ušli bi u sustav. Ta činjenica opravdava potrebu zadržavanja covid-potvrda. Nema govora o ukidanju dok god dnevno bilježimo velik broj zaraženih s jedne strane, a s druge strane je procijepljenost oko 67% što je daleko ispod one u državama koje razmišljaju o ukidanju potvrda. Zasad o tome nema riječi i mislim da u ovom trenutku uopće o tome ne bi trebalo razgovarati”, rekao je.

“Natječaj za kovanicu neće dovesti u pitanje uvođenje eura”

Komentirao je i izjavu Krunoslava Capaka:

“Gospodin Capak, i mene je interesirala njegova izjava, tu je bilo govora o antigenskim testovima, a na pitanje o tome, on je rekao da kada bude trenutak, možemo razgovarati o ukidanju covid-potvrda”, rekao je.

Također osvrnuo se na novi natječaj za motiv na kovanici eura. Rekao je kako o tome treba pitati viceguvernerku HNB-a, koaj je nešto prije njega davala izjavu:

“Važno je da mi do 1. siječnja postavimo sve kako bi se mogao uvesti euro i ja sam siguran da ovaj natječaj i sve što se dogodilo s njime, neće to dovesti u pitanje i mi ćemo biti spremni”, kaže.

“Obnova na Baniji dobit će veliki zamah”

O obnovi Banije:

“Vlada se prije tjedan dana očitovala o obnovi i odgovornosti ministra Horvata. Ono o čemu nas je minstar Medved informirao je tijek radova na obnovi Banije. Rekao je da je počela izgradnja 30 montažnih kuća za što je provedena javna nabava, ovaj tjedan ide još 30 zamjenskih kuća zidanih i sukcesivno idu natječaji i javna nabava koji će sada biti u kontinuitetu što znači da će obnova na Baniji dobiti veliki zamah. Što se tiče nekonstrukcijske obnove, upoznao nas je s činjenicom da su 1332 kuće obnovljene u tom dijelu i na redu je 1000 drugih kuća”.

Most je ponovno optužio Vladu za odugovlačenje s provjerom potpisa:

“Mislim da smo na Odboru za Ustav o tome se izjasnili, nema odugovlačenja s provjerom potpisa, postoji procedura i ona podrazumijeva da se o prijedlogu Odbora raspravi na raspravi u Saboru i kada Sabor o tome raspravi i o tome glasuje tek onda može početi s provjerom potpisa koje će izvršiti Vlada. I nama je u vladajućoj većini u interesu da se čim prije provjeri broj potpisa i nakon toga da možemo nastaviti s danim aktivnostima”.

Ćorić: Vjerujemo da će idući tjedni donijeti smirivanje cijena naftnih derivata

U nastavku je govorio i ministar Ćorić:

“Vlada je uredbom zamrznula cijenu osnovnih goriva. Želim istaknuti da da nije došlo do ovog zamrzavanja da bi cijene ovih nekoliko varijanti goriva porasle i do 20-ak lipa. Ovime šaljemo poruku građankama i građanima da ćemo ovako djelovati s cijenom drugih energenata. Vjerujemo da će idući tjedni donijeti smirivanje cijena naftnih derivata. Ova uredba traje 30 dana nakon toga ćemo po potrebi ponovno reagirati”.

Zašto Hrvatska ima najvišu cijenu goriva u okruženju?

“Zadnji put se u trošarine interveniralo prije 7,8 godina. Cijena goriva kod nas, osim osnovne cijene optrećena je trošarinama, odnosno porezom na dodanu vrijednost. I jedan i drugi izdatak troše se namjenski od izgradnje i sanacije autocesta i u konačnosti na isplate čitavog niza davanja u proračun”, rekao je.

Govorio je i o vodokomunlanom sustavu i rastu cijena vode:

“Cilj reforme vodnokomunalnog sustava bio je da 160 javnih isporučitelja bude integrirano u njih 41 kako bi se velikim isporučiteljima dalo mogu realizirati projekte koji su u tijeku i koji će tek doći. Ideja je racionalizirati, pojačati snagu isporučitelja u naredom razdoblju i reforma koja ide u ovom smjeru je bila jedini mogući način da se to ostvari. Nećemo više imati pet direktora, imat ćemo jednog, a ostali će biti šefovi podružnica. Rezultat reforme je da će se cijene ujednačiti na cijelom teritoriju RH i da će ta cijena biti ispod razine priuštljivosti, pazili smo na ekonomski i financijski aspekt. Ako me pitate hoće li cijena vode nekome narasti za nekoliko lipa da bi nekome na novom području isporuke pala za nekoliko lipa, da, to će se dogoditi. Međutim, niti jedan od tih padova odnosno porasta neće iznostiti više od nekoliko kuna na mjesečnoj razini”, kaže.

Dodao je i kako referendum zbog toga ne najavljuju građani Ivanca nego politička elita, a da za referendum ne postoji nikakva politička potreba. “Interes cijele RH i svih nas mora biti solidarizacija na razini RH pa i u kontekstu cijene vode”, kaže.

“Ne trebaju se očekivati otkazi nego reorganizacija. Ideja je da se na jednom mjestu okupljaju glave, odnosno pamet i iskustvo i da se donose odluke na razini većih firmi, a ne ideja da postoji 5 direktora. Postojat će jedan”, kaže.

“Do viših računa nije smjelo doći”

Treba li reagirati ranije zbog cijena plina?

“U kontekstu mjera koje promišljamo i koje ćemo predstaviti krajem veljače, to je optimalan rok da sastavimo cjelokupan paket koji će se ticati prije svega kućanstava jer su nam oni u fokusu, isto tako i najugroženijih skupina, ali ćemo se dijelom osvrnuti i na gospodarstvo. Nikad nije kasno za pravi potez. Moramo imati na umu i okolnosti u kojima su dobili visoke račune, da ne otvaramo ponovno tu istu priču, ja mislim da toga nije smjelo doći”, rekao je.

Rekao je kako računi nisu trebali biti uvećani i da se plin trebao nabaviti na vrijeme.

“Poručujem Vanđeliću da i ja štitim interese RH”

Ćorić je naposljetku govorio i o Damiru Vanđeliću i na naftovod o Rijeke do Siska koji je Vanđelić spomenuo na N1:

“Ja sam općenito logici transfera nafte iz sisačke rafinerije, odnosno s područja tog dijela nalazišta u RH pristupao vrlo logično. Potpuno je bilo nejasno zašto ne postoji uopće cijev između sisačke rafinerije odnosno Janafovog terminala, odnosno godinama nije postojala. Kasnije se ispostavilo da nalazišta u tom dijelu Hrvatske više nisu davala dovoljne količine nafte. Omogućavanje tog transfera nafte iz Siska u bilo kojem smjeru, prema Rijeci, prema Mađarskoj, nebitno onome tko crpi tu naftu, a to je Ina koja je vlasnik te nafte, to nismo ni vi ni ja ni ovi svi koji pokušavaju komunicirati tezu o hrvatskoj nafti, vodi, plaži, hotelu. U ovom slučaju kada se obveza prem RH namiri, vlasnik te nafte je Ina i ona odlučuje kako to učiniti i koji je najbolji način da se ta nafta dalje prerađuje i prodaje. Ja kao ministar tu sam da štitim interes RH, a interes je da je Ina posluje što je bolje moguće. Ako se netko vodi logikom da je to drugačije, onda neka donese dokaze. Mi se stalno vodimo tezom da je nama netko nešto oteo. Ta nafta tamo je vlasništvo Ine onog trena kada je izašla na površinu i kada su podmirene obaveze prema RH. Gospodin Vanđelić koji je godinama bio predsjednik NO-a te iste Ine, to jako dobro zna. Jedino što je u ovom konkretnom slučaju njegova spoznaja, koja iz dana u dan sve više raste, jeste spoznaja o njegovoj ideji obrane nacionalnih interesa i svima onima drugima koji ne funkcioniraju na stupu obrane nacionalnih interesa.

Evo ja mu poručujem da i ja štitim inacionalne interese i da dok smo surađivali on kao predsjednik NO-a Ine, a ja kao ministar da sam imao dojam da se dobro razumijemo o tome da treba štititi interes RH. On sada, kada je prešao na neku svoju stranu, očito promišlja drugačije. On je taj koji će o tome i dalje elaborirati, no molim da u javnom prostoru tržišne ekonomije modrene male zemlje u 21. stoljeću izbjegavamo teze o tome kako je hrvatska nafta negdje otišla. To je isto kao da kažete da je to hrvatska plaža i da nitko drugi na taj komad plaže ne treba doći. To nam ne treba”.