Hrvatski premijer Andrej Plenković dao je izjavu u Bruxellesu nakon dvodnevnog proljetnog sastanka na vrhu europskih čelnika. Glavne teme summita bile su daljnja potpora Ukrajini, naročito u dovoljnim količinama streljiva, konkurentnost europskog gospodarstva posebice u odnosu na Sjedinjene Države i Kinu te unutarnje tržište i pitanja energije i migracija.
Na pitanje što bi Hrvatska napravila i bi li ispoštovala uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina da dođe u našu zemlju, Plenković je naglasio da njegov posjet nije realan te da ne vjeruje da će se Putin uskoro zaputiti u zemlje koje su članice Rimskog statuta, a Hrvatska je to već više od dvadeset godina.
Naglasio je da je donesen zakon o suradnji s kaznenim sudom te da bi odmah djelovala i hrvatska policija i sudovi.
Gergeli Gulyas, šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana, rekao je u četvrtak da Mađarska ne bi uhitila Putina kada bi ušao u zemlju, jer za to nema pravne osnove.
Mađarska je potpisala i ratificirala Rimski statut kojim je osnovan Međunarodni kazneni sud (ICC). Taj je sud izdao uhidbeni nalog za Putina optuživši ga za ratni zločin ilegalne deportacije stotine djece iz Ukrajine.
Na pitanje bi li Putin bio uhićen kada bi došao u Mađarsku, Gulyas je rekao da Rimski statut nije ugrađen u mađarski pravni sustav.
Poruke ohrabrenja u pogledu otpornosti banaka
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde poslala je ohrabrujuće poruke u pogledu otpornosti i pouzdanosti bankovnog sustava u europodručju, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković.
Čelnici država članica Europske unije završili su u petak dvodnevni samit sastankom na vrhu europodručja na kojem je govorila i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.
“Ona je poslala ohrabrujuće poruke u pogledu otpornosti i pouzdanosti cijelog sustava”, rekao je Plenković.
Europski dužnosnici ističu da se propast američke banke Silicon Valley Bank (SVB) i kriza švicarske banke Credit Suisse neće preliti na europske bankarski sustav.
U petak je stigla i vijest da je Deutsche Bank izgubila 15 posto vrijednosti. Njemači kancelar Olaf Scholz kaže da “nema razloga za zabrinutost” u vezi s tom bankom.
Predsjednik europskupine Paschal Donohoe odbio je nakon samita komentirati slučaj Deutsche Bank, ali je izrazio uvjerenost da su europske banke otporne i jake.
„Europsko vijeće bilo je vrlo jasno u našim zaključcima da vjerujemo da su naše banke otporne, jake, da će odluke koje smo donijeli u pogledu količine likvidnosti, količine kapitala koje naše banke drže, osigurati da će one i dalje biti otporne u vremenu koje je pred nama”, rekao je Donohoe.
Samit europodručja održan je u inkluzivnom sastavu, to jest na njemu su sudjelovali čelnici svih država članica.
“Naša su gospodarstva ušla u 2023. bolje nego što se ranije očekivalo, unatoč visokoj inflaciji i cijenama energije. Mi ostajemo predani bliskoj koordinaciji naših ekonomskih politika, s ciljem povećanja otpornost naših gospodarstava”, kaže se u zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon završetka samita eurozone.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare