Ustavni stručnjak iz Osijeka Mato Palić komentirao je u Newsnightu nekoliko zakona na čijim se izmjenama trenutno radi, kao i njihovu ustavnost.
Govoreći o Zakonu o izbornim jedinicama koji sad ponovno prolazi saborsku proceduru zbog ispravke datuma, Mato Palić je rekao da tu nema ništa ustavno-pravno problematičnog.
“Do te situacije je došlo jer je Sabor 28. 9. donio novi Zakon o izbornim jedinicama u kojem je stajala odredba da stupa na snagu 1. 10. Predsjednik Republike Hrvatske je odlučio odgoditi proglašenje, pričekati da prođe 1. 10., a unutar osam dana je donio odluku o proglašenju i zato je došlo do neustavne situacije. Vlada se odlučila za ispravak kroz pralamentarnu proceduru i u Saboru je, nakon što je Vlada uputila konačan prijedlog izmjene zakona, brisana odredba o stupanju na snagu 1. 10. i navedeno je da stupa na snagu u roku od osam dana od objave u Narodnim novinama. Još uvijek nije proglašen. Prvi puta se predsjednik Republike direktno suprotstavio volji 77 zastupnika koji čine većinu i to je loša situacija koje se ispravljala tako da se išlo u minimalnu i nužnu intervenciju.”
Na pitanje jesu li vladajući ispunili minimum zahtjeva Ustavnog suda kad se govori o nepravilnostima na koje su upozoreni, Palić objašnjava:
“Ustavni sud je u odluci kao glavni uzrok za ukidanje Zakona o izbornim jedinicama naveo ranije uočene i produbljene razlike u broju birača različitih izbornih jedinica. Vladajući nisu htjeli ići u širu intervenciju, došlo je do prekrajanja izbornih jedinica kojih je ostalo 10 i broj birača je uravnotežen, čak i više nego je propisano zakonom. Granice izbornih jedinica definirane ovim zakonom ne slijede administrativno-teritorijalni ustroj što je propisano zakonom, no treba razlikovati dvije stvari – granice izbornih jedinica u smislu teritorijalnog ustroja manje su bitne od ravnoteže broja birača jer se on direktno reflektira na izborno pravo.”
Naglasio je da nikakva posebna šteta nije nastala ovom zbrkom.
Lex AP: Neobična situacija
Komentirao je i sporni lex AP, odnosno izmjene Zakona o kaznenom postupku:
“Neobična je situacija, relativno rijetko se događa da netko iz sudbene vlasti, makar se radilo o sucu Vrhovnog suda, kritizira do te mjere nešto što još nije ušlo ni u parlamentarnu proceduru. Cilj je širenje tajnosti i pomaknuti je s faze izvida na fazu istrage… Sudac je bio kategoričan da do curenja informacija sigurno nije došlo od odvjetnika ili suda, nego je prstom upro u DORH. Može se postaviti pitanje je li ta pretpostavka točna, a onda i zašto DORH nije ništa poduzeo da sankcionira osobe koje su u tome sudjelovale. Što se tiče kaznenog djela, više je različitih interesa u koliziji.”
“Bilo bi dobro da se dopuni izrijekom da se jasno propiše kako je isključen progon novinara”, dodao je. “Javnost ima pravo znati što se događa i bilo bi optimalno da osobe na političkim funkcijama ne bi dolazile pod udar DORH-a. Ako je cilj sankcionirati službene osobe unutar tijela vlasti koji provode takve postupke, onda nije sporno da se novinare time obuhvati.”
Diskriminacija kod uvođenja femicida u Kazneni zakon
Govoreći o uvođenju femicida kao posebnog kaznenog djela u Kazneni zakon, Mato Palić se osvrnuo na diskriminaciju:
“Kad je u pitanju kazneno djelo teškog ubojstva bliske ženske osobe, treba naglastii kako su se o tome očitovali suci Vrhovnog suda. Svi kazneni suci zauzeli su stav da je neustavno tako formulirano. Članak 3 Ustava RH propisuje ravnopravnost spolova kao najvišu vrednota ustavnog poretka i to znači da sve druge odredbe Ustava moraju se tumačiti u skladu s tim.
Ako u Istanbulskoj konvenciji piše da se pojačana zaštita ne smatra diskrimantornom, podsjetio bih da je Ustav RH po pravnoj snazi jači od te konvencije. Ona je u pravni sustav ušla temeljem ustavne odredbe. Iako je namjera ispravna, da se zaštiti slabiji spol, da se strože kažnjavaju nasilnici, namjera može biti ispravna, ali ovo definitivno po mom mišljenju nije dobar način jer je u suprotnosti s člankom 3 Ustava RH. Istanbulska konvencija je dobra, ima za cilj zaštitu, ali moglo se to postići i na manje diskriminatoran način i bez uvođenja novog kaznenog djela i formulacije.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
