Cvjetanje mora koje se posljednjih dana proširilo uzduž i poprijeko Jadrana pa tako i na Kvarneru, izazvalo je zabrinute reakcije pa čak i bojazan nekih kupača, kao i ozbiljne probleme ribarima, no riječ je, u biti, o prirodnoj pojavi koja se događa relativno redovito i ne bi trebala biti opasna po kupače, iako može uzrokovati poremećaje u morskom ekosustavu, piše Novi list.

Prizor cvjetanja mora, posebno za one koji se s njim nikad nisu susreli, može biti zaista neugodan – uvale, lučice, čak i otvoreno more, prekriveni su slojem algi i sluzi koji uistinu ružno izgleda, a kupanje na takvim mjestima ne predstavlja osobito ugodan doživljaj.

Ova pojava do koje najčešće dolazi upravo u ovo doba godine, koncem lipnja i početkom srpnja, uglavnom je uzrokovana naglim rastom temperatura mora, no za detaljnije objašnjenje ovog vizualno neugodnog fenomena upitali smo dr. sc. Marcela Kovačića, muzejskog savjetnika Prirodoslovnog muzeja u Rijeci, koji ističe kako je riječ o razmnožavanju fitoplanktona koje najviše ovisi o temperaturi mora i o količini dostupnih hranjivih soli.

Nakupine algi

“Fitoplankton može imati nagla razmnožavanja populacija, čime nastaje cvjetanje mora, ako pri visokoj temperaturi ima na raspolaganju hranjivih soli u izobilju. Cvjetanje mora stvara sluznate nakupine jednostaničnih algi u stupcu vode i na površini.

Jedan od važnih čimbenika koji pogoduju nastajanju sluzavih nakupina je duže razdoblje visokog atmosferskog tlaka i mirnog mora. Njihova prava štetnost po ekosistem nastaje kad potonu prema morskom dnu, gdje dolazi do razgradnje organske tvari nastale cvjetanjem.

Razgradnja organske tvari troši kisik te uvjeti u morskoj vodi i na morskom dnu mogu postati hipoksični ili čak anoksični, što dovodi do ugibanja organizama i daljnje lančane reakcije razgradnje nove količine mrtve organske tvari, pada kisika i daljnjeg pomora živih organizama.

Većinom cvjetanja mora prođu bez posljedica po ekosistem, a velika cvjetanja mora s pomorom pridnenih organizama imali smo, naprimjer, uz zapadnu obalu Istre prije tridesetak godina”, kaže Kovačić.

Prirodno u Jadranu, kao umjereno toplom moru, dodaje, imamo dva godišnja nagla rasta količine fitoplanktona, u kasno proljeće i rano ljeto, kad temperatura mora naraste, a od zime imamo obilje hranjivih soli u površinskom moru te najesen, kad su temperature mora još uvijek visoke, a prvo miješanje stupca vode podigne hranjive soli iz dubine do površine, piše Novi list.

O točnim uzrocima trenutačnog pojačanog cvjetanja mora nije htio nagađati bez ozbiljnih znanstvenih istraživanja.

Utjecaj čovjeka

“Na prirodne uzroke treba dodati utjecaj čovjeka kroz ubacivanje hranjivih soli u morski sustav kroz otpadne vode i rijekama od poljoprivrede. Takav utjecaj čovjeka može pojačati pojavu ili produžiti trajanje pojave cvjetanja mora tijekom ljeta.

O intenzitetu razmnožavanja fitoplanktona ovisi hoće li se on pretvoriti u vidljivo ili čak štetno cvjetanje mora po ekosistem. O intenzitetu, razlogu i posljedicama sadašnjeg cvjetanja mora ne može se razgovarati bez rezultata znanstvenih istraživanja.

Za jadranska cvjetanja uzrokovana autohtonim vrstama jednostaničnih algi nisam upoznat da su opasna po kupače, osim estetske, dodirne i vidne, nelagode koju stvara nakupljena sluz.

U zapadnom Mediteranu su, nažalost, već poznati slučajevi štetnih cvjetanja mora po ljudsko zdravlje nastalih od cvjetanja invazivnih vrsta koje su unesene u Mediteran”, zaključuje Kovačić.

Za kupače neugodna, iako bezopasna, pojava cvjetanja mora za ribare je prava napast, kada se dogodi u ovakvim razmjerima kao što je trenutačno slučaj.

Potvrdio nam je to i Damir Uhač, zapovjednik broda za izlov sitne plave ribe “Adria jedan”, koji kaže da su zbog cvata mora prije nekoliko dana obustavili ribolov.

“Nemoguće je raditi u ovim uvjetima. Te sluzi je naprosto toliko da potpuno “zatvori” mrežu i onemogućava normalan ribolov, a znatno otežava i samo dizanje mreže pa smo odlučili naprosto prestati raditi na neko vrijeme, dok ne vidimo kako će se stvari dalje odvijati i hoće li cvjetanje ipak prestati.

Srećom po nas, počinje period oko punog mjeseca kad ionako ne radimo, a nadamo se da će se more do idućeg mraka raščistiti”, kaže Uhač za Novi list.