Ovoga tjedna održan je summit NATO saveza u Vilniusu o čijim posljedicama govori Dragan Nikolić, dugogodišnji vanjskopolitički reporter i suosnivač Foruma za vanjsku politiku.
“Ja bih rekao da Zelenski mora biti itekako zadovoljan s onim što je dobio. Svatko bi mu zamjerio da nije krenuo maksimalistički kao što se to očekuje od vođe zemlje u ratu. Bilo je jasno da od tog okvira kada bi Ukrajina trebala biti pozvana u savez neće biti ništa. Ali, Zelenski je doista dobio puno. Prvi put od proglašavanja ukrajinske neovisnosti dobili su sigurnosna jamstva Zapada. U samoj deklaraciji iz Vilniusa se Ukrajina spominje 48 puta, a na prethodnom summitu u Madridu, prije samog početka rata, bila je spomenuta 13 puta. Ukrajina sada sjeda za taj stol gdje se odlučuje o svim pitanjima. Bitna je i bjanko potpora Recepa Tayyipa Erdogana Zelenskom i ukrajinskim aspiracijama za članstvo u NATO-u i to nakon zanimljivog trenutka kada se Zelenski vratio iz Turske s borcima i vođama iz Azovstalja i nakon što je Turska počela s gradnjom tvornice dronova u Ukrajini”, kaže Nikolić.
Na pitanje o tome povlače li zapadne zemlje ručnu, vanjskopolitički novinar kaže: “Ja sam počeo pratiti Ukrajinu profesionalno već 2004. s Narančastom revolucijom. Već od tada, Zapad se odnosio prema Ukrajini nepotpuno i licemjerno, gledajući svoje partikularne interese. Hoće li doći do povlačenja ručne ovisi o tome što će biti s usporenom ukrajinskom ofenzivom. Sami Ukrajinci su priznali da se na istočnoj i južnoj bojišnici ona ne odvija onoliko brzo koliko bi oni htjeli. Bitno je i što su u SAD-u sljedeće godine izbori. Jake Sullivan, savjetnik Joea Bidena za sigurnost, rekao je da bi ulazak Ukrajine u NATO bi značio ulazak NATO-a u izravni rat s Rusijom. Ukrajina je preskočila jednu etapu, a to je akcijski plan koji su morale proći sve države koje su postajale članicama. Mislim da neće doći do povlačenja ručne za Ukrajinu u ovom trenutku”.
Govorio je i o geopolitičkoj arhitekturi svijeta: “Nakon činjenice da se na summitu u Vilniusu raspravljalo o mogućnosti da se otvori ured NATO-a u Japanu i tog parametra da je Japan i kroz G7 dao potporu Ukrajini, jasno je da taj stav da su euroatlantska i indopacifička sigurnosna arhitektura povezane. Mislim da će ovaj rat dugo potrajati i da može biti uvertira za nešto puno opasnije na Pacifiku gdje se Kina postavlja kao hegemon – jedna asertivna Kina. Mislim da se ovom odlukom Japana otvara i postaje jasan jedan drugačiji dalekostočni sigurnosni horizont”, kaže Nikolić.
Na pitanje o tome može li se očekivati zaoštravanje Rusije, odgovara: “Kremlj je davanje tih sigurnosnih jamstava Ukrajini doživio, kako oni kažu, kao kršenje tog međunarodnog principa nedjeljivosti sigurnosti i i kao ugrozu sigurnosti same Rusije. Kao prvi odgovor stigli su napadi dronovima sa strane Rusije. Mislim da je Putin zauzet saniranjem stanja nakon neuspjelog državnog udara Prigožina i grupacije iza njega i saniranjem podjela u ruskoj vojsci. Rusija se sada mora suočiti s time da će sada u istočnim zemljama NATO-a biti spremno 300.000 vojnika spremnih za brzu intervenciju u najvišem stupnju pripravnosti”.
Nikolić ističe i važnost propuštanja Švedske, makar deklarativno, od Turske čime Baltik doista postaje NATO-va utvrda. Dodaje kako je bitna i poruka čelnika EU-a i NATO-a i G7, da će se procesuirati svi ratni zločini.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!