Stalna poskupljenja nešto su s čime se građani svakodnevno susreću. Međutim, osim usporedbe cijene proizvoda, građani često zanemaruju i smanjene količine iako je ambalaža na prvi pogled ista. Varaju li nas proizvođači i trgovci manjom količinom proizvoda za istu ili višu cijenu u odnosu na prije samo par mjeseci i je li sve po zakonu, provjerila je naša reporterka Nataša Vidaković.

Manje proizvoda, ali ista cijena. Jednom riječju – shrinkflacija. Sve učestaliji je to trend na policama hrvatskih trgovina. Znaju to i kupci, ali, priznaju – rijetko provjeravaju količinu i gramažu na proizvodima.

“Kod brašna, kod keksa, kod jogurta, sve su smanjili, a ista je cijena ostala”, kaže Ante priznajući uz smijeh da nikad ne provjerava gramažu proizvoda prije kupnje.

“Rijetko kada. Ali slučajno”, kaže uz smijeh i Ivica.

“Kod smokića. To najviše jedem i čipsa. Grickalice”, kaže Leon.

“Pa prevara. Sve je prevara”, govori Ljiljana.

Razočaranje za kupce jest, ali prevara ipak nije, tvrde stručnjaci. Jer – proizvođači jasno na ambalažama ističu točnu količinu proizvoda. Manja su pakiranja primjerice tjestenine, kave, grickalica, keksa, mlijeka, jogurta, paštete… Nekih čak i za više od 20 posto. Ali i za neprehrambene proizvode.

“Omekšivače i deteržente od 900 ml umjesto od litre. I tu često dolaze kupci nama se žaliti zato što nije posuda puna koju kupe, a ustvari tako dolazi od proizvođača”, objašnjava asistentica prodaje u food outletu u Zagrebu Paula Barković

A vjerojatno najbolji primjer takozvane shrinkflacije je čokolada. Evo u čemu je trik. Ona potpuno izgleda kao ona od 100 grama kakvu smo donedavno kupovali, međutim, proizvođači su ju smanjili za 20 posto pa ona sad iznosi 80 grama. Možda na prvu nećete primjetiti da je ona smanjila svoju gramažu, no kada ju ovako uzmemo vidimo da je ona itekako tanja.

Stručnjaci napominju – već prije 13 godina primjetili smo i upozoravali na ovaj trend među proizvođačima.

“Gramaža ovih proizvoda je smanjena da bi se uštedjelo na gramaži i količini produkta, ali i zbog logističkih, lakših transportnih troškova i naravno zbog toga što su bili porasli ulazni troškovi i jednostavno se na taj način krenulo štedjeti”, objašnjava ekonomist i prodajni savjetnik Emil Pavić.

Trend shrinkflacije dobro je poznat i u drugim zemljama.

Gustavo iz Brazila kaže: “Idete kupiti deterdžent, hranu, čokoladu, sredstva za čišćenje, odjeću… Oni vam naplaćuju po istoj cijeni, ali zauzvrat dobijete manje proizvoda. To je činjenica.”

“Ljut sam jer stalno nas traže da plaćamo sve više i više”, kaže Dario iz Italije.

Inke iz Nizozemske kaže kako se u njegovoj zemlji to ne događa. “Ne. To bi bilo protuzakonito, zar ne?”

A uz istaknute količine proizvoda na ambalažama, postoje brojni načini kojima se proizvođači brane. Ali i trgovci koji prešutno ostavljaju iste cijene za manju količinu proizvoda, tvrdi Borzan.

“Proizvođači kave kažu da potrošači ne vole veća pakiranja jer se okus kave ako duže traje mijenja. Ako je u pitanju detergent znaju često objašnjavati da je nova formula puno aktivnija i da treba puno manje deterdženta. Ali je činjenica da se u svim zemljama da se svi potrošači osjećaju prevarenim i da to nije fer, ali je po Zakonu nažalost”, kaže hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

Ipak, neki proizvođači su osjetili i drugu stranu Zakona.

“U Austriji je jedan Savez potrošača podnio tužbu sudu da je zapravo proizvod zapakiran u veliku ambalažu, a 380 grama je unutra pa se stvara dojam da je puno, puno više i to zavarava potrošače. I sud je kaznio tog proizvođača s 30 tisuća eura”, navodi Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača RH.

A savjet za pametnu kupovinu građanima je jednostavan – izdvojite vrijeme za usporedbu cijena i provjeru gramaže.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.