Mladi rade za ispodprosječnu plaću. Brine ih zdravstveni sustav, otvoreniji su prema LGBTQ zajednici i pravu na abortus, ali strahuju od izbjeglica. Rezultat je to trećeg po redu velikog istraživanja o mišljenjima i stavovima mladih koje su predstavili Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i politička zaklada Friedrich Ebert Stiftung. O istraživanju je s našom Ankom Bilić Keserović u Newsnightu razgovarala jedna od vodećih istraživačica, Anja Gvozdanović.
“Cilj istraživanja je bio ispitati stavove i obrasce ponašanja mladih vezane za različita područja života. Istraživanje je provedeno u 2. i 3. mjesecu ove godine. Obuhvatilo je 717 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina”, objasnila je.
Mladi su umjereno zadovoljni obrazovanjem te ga ocjenjuju s 3,1 na ljestvici od 1 do 5. Istovremeno, percepcija korupcije u visokom obrazovanju iznosi visokih 65%.
Oko 59,6% mladih smatra da je stručnost ključna za zapošljavanje, dok 54,6% vjeruje da su veze presudne.
Nadalje, 42% vidi članstvo u stranci kao važan čimbenik, a 24,2% smatra da iskustvo u inozemstvu ima značajnu ulogu.
“Inače, veze su uvijek bile popularne i mladi su ih najviše prepoznavali kao faktor uspjeha u hrvatskom društvu”, ističe Gvozdanović.
Iako je 2018. godine 63% mladih izjavilo da nema namjeru napustiti Hrvatsku, sve više ih danas pokazuje želju za odlaskom. “Oko 21% mladih izražava veliku želju za odlaskom, no ostaje pitanje hoće li tu namjeru i ostvariti,” rekla je, napominjući da je ova želja često povezana s materijalnim statusom te da oni s nižim prihodima i pesimističnijim pogledom na budućnost češće razmišljaju o odlasku.
Najveći strah među mladima je ostati bez posla, a mnogi se također brinu zbog mogućnosti niskih mirovina i stambenih problema.
U pogledu osobne budućnosti za deset godina, mladi su uglavnom optimistični, dok su pesimistični prema budućnosti hrvatskog društva.
“Posebno je zanimljivo da većina mladih hrvatsku budućnost vidi u problemima. Gotovo 40%. U tom smislu, to bi mogao biti produkt i ovog trenutka u kojem živimo.”
Kada je riječ o osobnim vrijednostima, najveći dio mladih želi biti neovisan i imati uspješnu karijeru. Tradicionalne vrijednosti, poput zasnivanja obitelji, bogatstva i braka, manje su važne, dok su na dnu ljestvice interes za građanske akcije i političke inicijative.
Iako su male promjene, mladi pokazuju veću toleranciju prema homoseksualnosti i pravu na pobačaj. Zanimanje za politiku također raste, i to znatno u usporedbi s 2018. godinom.
“Godina je bila uzbudljiva na globalnoj i nacionalnoj razini pa je možda i zbog toga interes veći”, smatra Gvozdanović.
Što se tiče političkih stavova, veliki broj mladih smatra demokraciju dobrim oblikom vladavine, ali zabrinjavajuće je što gotovo 18% vjeruje da je diktatura u određenim okolnostima bolja od demokracije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!