Bivši ministar zdravstva Vili Beroš početkom ovog tjedna mogao bi izaći iz Remetinca da se brani sa slobode, kada budu ispitani svi svjedoci. Čeka se i što će sada biti s dijelom spisa koje je USKOK preuzeo od EPPO-a, kao i moguća nova runda ispitivanja onih koji su u Remetincu. O svemu je u Novom danu s Mašenkom Vukadinović u Novom danu razgovarala odvjetnica Vesna Alaburić.
Prvi put se u Hrvatskoj rješavalo pitanje sukoba nadležnosti. Glavni državni odvjetnik slučaj je dodijelio USKOK-u. Alaburić kaže da “EPPO nije imao nikakav manevarski prostor ne provoditi odluku glavnog državnog odvjetnika”.
“Nema nikakve dileme da je u konkretnoj dilemi o sukobu nadležan odlučivati glavni državni odvjetnik. Problematično je to što on nije pitao EPPO što misli o tome prijedlogu da USKOK preuzme nadležnost. Mi svi smatramo da je to jedna velika proceduralna greška koja bi sigurno predstavljala razlog za ukidanje te odluke kad bi došlo do sudske instance”, govori Alaburić koja smatra da nedorečena zakonska odredba kompromitira ovaj postupak, kao i da bi trebala postojati mogućnost žalbe na odluke glavnog državnog odvjetnika te da bi Vlada trebala hitno osigurati nadležnost Vrhovnog suda da odlučuje o tome, ali i da se, u slučaju nedoumica, može obratiti Europskom sudu.
Alaburić kaže da je uvjerena da nitko nije imao loše namjere kad se zakon donosio, ali da sad vidimo da postoje konkretni problemi i situacije koje nisu pokrivene Uredbom i da bi se to moralo riješiti u vrlo kratkom roku.
“Ako EPPO nema dovoljno povjerenja u našeg glavnog državnog odvjetnika, USKOK ili neko drugo tijelo, mi moramo znati koji razlog tome i svi skupa pridonijeti da se to riješi. Problem treba javno deklarirati jer kad nešto postane javno i kad se raspravlja o tome, doći ćemo do rješenja”, govori odvjetnica.
Lex AP
Alaburić kaže kako ne zna što DORH misli, ali da bi njoj bilo normalno, u slučaju da imaju saznanja o počinjenju kaznenog djela, da mora nešto poduzeti. “Moje bi mišljenje bilo prvo razriješiti temu javnog interesa i nemoj gubiti vrijeme i resurse na daljnja istraživanja ako odmah utvrdiš da postoji javni interes, a javni interes je razlog protupravnosti. A sada, da li netko drugi u tim izvidima i istraživanjima kreće nekom drugom logikom, ja vam zaista ne mogu to komentirati”, kaže.
“Ovdje bih vam samo željela skrenuti u okviru tog članka 307a na jednu okolnost na koju smo u okviru novinarskih rasprava i kritika toga prvog prijedloga zakona često puta iznosili. Dakle, kriminalizira se curenje informacija, ako je ono učinjeno u namjeri da se te informacije učine dostupnima javnosti. Dakle, ako tu istu stvar napravite tako da nekome od osumnjičenika ili, ne znam kome drugome, nekome iz izvršne vlasti, tu istu informaciju date, zbog ne znam kojeg razloga i neka je on koristi na ne znam koji način, to nije kriminalizirano po članku 307a. Dakle, samo ono što je namijenjeno javnosti i tu je bila jedna od jako, jako spornih stvari iz koje se zapravo vidjela volja zakonodavca da se spriječi da javnost bude informirana o tim informacijama. To je za mene veliki, veliki nedostatak te odredbe”, govori ona.
Mogu li onda vlasti zbog toga pozivati novinare na razgovore ili što drugo? “Novinari mogu biti pozvani na obavijesni razgovor, kao i bilo koji građanin, i dužni su se odazvati pozivu. Ali, oni imaju pravo ne otkrivati informacije o svojim izvorima. ZKP uređuje pitanje oduzimanja mobitel. Nitko nema pravo novinaru oduzeti mobitel zato da traga za njegovim izvorom zbog članka 307, to je baš izričito propisano ZKP-om”, govori Alaburić.
“Ako se radi o otkrivanju izvora, novinari moraju biti apsolutno zaštićeni”, kaže ona.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare