Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt gostovala je u Newsroomu u kojem je govorila o sjećanju na žrtvu Vukovara i Škabrnje te o situaciji u kojoj se danas Vukovar nalazi i tome koji su koraci nužni kako bi se taj grad okrenuo budućnosti.
Bivša ministrica komentirala je dolazak potpredsjednice vlade Anje Šimprage u Škabrnju i incident kad joj je više mještana okrenulo leđa.
“To se dogodilo zato što je sve svedeno na protokolarne stvari. Potpredsjednica vlade trebala bi doći u Škabrnju i u ostatku godine, da popriča s ljudima, da vidi kako im može pomoći, na koji način može pomoći u rješavanju svih nerješenih pitanja poput pitanja nestalih. Vjerujem da je ta inicijativa neophodno potrebna kako bi izbjegavali ovakve situacije”, smatra bivša ministrica.
Na pitanje može li biti pomirenja dok još ima nestalih Vesna Škare Ožbolt odgovara:
“31. godina je prošla i može se napraviti puno toga. Treba svaki dan razgovarati s Beogradom, vršiti pritisak na njih. Stalno komunicirati i to treba biti svakodnevni posao i na tome se treba intenzivno raditi”, kaže bivša ministrica koja smatra kako treba otvoriti i arhive JNA.
Dodaje i kako vlast u Beogradu ne želi otvoriti arhive JNA, ali i na to da politika može napraviti mnogo toga ako hoće i ima volje. Dodaje i kako bi se mnogo toga moglo napraviti kroz bilateralne pregovore i kako se ne bi trebalo pritiskati Srbiju preko Europske unije, jer se Srbiji ne žuri ući u EU pa to ne bi ni imalo smisla.
“Najteža stvar je voditi bilateralnu priču, ali to je smjer koji bi mogao dovesti do rezultata”, kaže bivša ministrica.
Na pitanje je li u proteklih šest godina otkako su HDZ i SDSS u koaliciji došlo do poboljšanja položaja pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, poboljšanja odnosa Srba i Hrvata, Škare Ožbolt odgovara:
“Mislim da je to sve ušlo u jednu kolotečinu više percepcijske razine nego stvarne. Naravno da se puno toga napravilo, samo je pitanje je li se moglo više. Ta aktivnost je trebala biti puno dinamičnija”, smatra Vesna Škare Ožbolt.
Dodaje kako treba raditi sve zbog onih koji su poginuli u obrani Vukovara, zbog njihovih obitelji, koje su generacijski oštećene, jer nisu imale onaj život koji su mogle imati.
Na pitanje koliko se njeguje sjećanje na žrtvu Vukovara bivša ministrica odgovora kako bi se obrazovni sustav trebalo ugraditi puno više gradiva iz Domovinskog rata nego što to imamo sad.
“Mislim da bi to trebao biti jedan dio obvezne terenske nastave tijekom školovanja”, kaže bivša ministrica i dodaje kako bi trebalo graditi kulturu mira kako bi mlađe generacije imale znanje i shvaćanje šta se kod nas sve događalo.
“Vidimo iste scene u Ukrajini koje su se događale i kod nas. Nažalost, čovjek ne uči”, kaže bivša ministrica.
Komentirala je i postojanje odvojenih škola u Vukovara.
“Mislim da je to velika šteta. Stvara se getoizacija. To je loše. Dok sam vodila mirnu reintegraciju nisam dopuštala da se napravi segregacija. Nažalost iza 2000. popustilo se tim traženjima. Praktički bila je ideja da Srbi od vrtića do fakulteta imaju svoje obrazovanje i mislim da je to krajnje loša priča. Mlade treba spajati. Rješenje je zajednička škola s posebnim programom”, kaže Vesna Škare Ožbolt.
Govorila je i o obrazovanju u Srbiji u kojem uče da je u Vukovaru bio građanski rat između Hrvata i Srba i da je počinjen ratni zločin protiv civila bez ikakvog posebnog objašnjenja.
“Kad se pogledaju i neke presude u Hagu koje kažu da je u Vukovaru bio građanski rat, a ne napad Srbije i Crne Gore na Hrvatsku, onda me ništa ne čudi”, kaže bivša ministrica. Dodaje kako je istina samo jedna, brutalnu agresiju izvršila je Srbija i treba prestati tražiti nekakvu kompromisno rješenje.
Također, komentirala je i istrage ratnih zločina u Hrvatskoj kao i nepostojanje optužnice za razaranje Vukovara te napomenula kako treba pitati glavnu državnu odvjetnicu zbog čega nema optužnica. Dodala je kako Hrvatska zna gdje se nalaze zapovjednici odgovorni za uništenje gradova, progone, ubijanja te da je imala organizirane sudove koji su trebali voditi te procese i napominje da joj nije jasno zbog čega ti procesi nisu započeti.
“Hrvatska će tek iduće godine početi suđenje u odsutnosti za zločine u Škabrnji, a ne traži da se te zapovjednike izruči”, napominje bivša ministrica.
Komentirala je zločine nad silovanim ženama.
“Brojne žene su silovane, a Hrvatska je tek za vrijeme vlade Zorana Milanovića donijela zakon u kojem su te žene smatraju ratnim žrtvama”, rekla je bivša ministrica i dodala kako je taj zakon jedinstven i sad ga je kopirala i Ukrajina.
Spomenula je i kako je Hrvatska tijekom agresije bila u puno težoj situaciji nego Ukrajina. Podsjetila je na događaje s početka devedesetih kad je Hrvatska praktički cijela bila okupirana s obzirom na to da je praktički u svakom selu bio garnizon JNA i da nam je bilo onemogućeno da se branimo.
“Međunarodna zajednica nam nije htjela dati potporu sve do pada Vukovara. Onda je došlo do preokreta”, podsjetila je Vesna Škare Ožbolt.
Komentirala je i dolazak premijera u Vukovar, a predsjednika u Škabrnju i obrnutu situaciju samo dan prije.
“To je dobro jer oba događaja treba popratiti”, smatra bivša ministrica i dodaje kako je prijašnjih godina uvijek bilo kritika što vrh vlasti nije dolazio u Škabrnju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!