U Rijeci je danas i službeno obilježen početak rada Hitne helikopterske medicinske službe. Održana je simulacija sve tri važne karike u spašavanju pacijenata - zračna, pomorska i kopnena. U projekt je uloženo 62 milijuna eura. Baze su raspoređene na području cijele Hrvatske, a sve s ciljem što kvalitetnije i brže pružene medicinske pomoći pacijentima.
Slijetanjem Airbusa H145 u Rijeku simbolično je obilježen početak rada Helikopterske hitne medicinske službe. Doktorica Tamara Maurović na čelu je jednog od riječkih letačko-medicinskih timova.
“Helikopter je prilagođen djelatnosti hitne medicine. Njegova konfiguracija, nosila i sva oprema je prilagođena prijevozu i zbrinjavanju najhitnijih pacijenata”, rekla je Maurović.
Edukaciju za ovu je službu prošlo stotinu liječnika i medicinskih sestara i tehničara.
“Obuka je trajala nekih mjesec dana, od predavanja pa do letačkih vježbi, ukrcavanja pacijenta dok helikopter radi, tako da smo prošli dosta toga i sve što nam je potrebno za rad”, rekao je medicinski tehničar Marin Blažević.
Kad su vremenski uvjeti takvi da helikopter ne može poletjeti, na scenu stupa brodarica. Četrnaest metara duga brodica HMP stacionirana je u Malom Lošinju.
“Mi dajemo indikaciju prema našoj primarnoj dojavnoj jedinici, zatim oni kontaktiraju brzu brodicu, kad Kapetanija kaže da su spremni mi dovozimo pacijenta i nastavljamo dalje transport za Rijeku”, rekla je voditeljica ispostave HMP Mali Lošinj, Iva Muškardin Erdec.
Plovila poput ovog, a ima ih šest, do sada su sudjelovala u 110 intervencija duž Jadrana.
“Stresno je to je sigurno, neminovno je, idete… Nijedna akcija nije nikad ista, uvijek je nešto novo, ni vremenski uvjeti nisu uvijek isti, mi pretpostavljamo što nas očekuje, ali to nikad ne može znat čovjek”, kazao je zapovjednik brodice HMP Marko Satelić.
No, postoje mjesta gdje brod ne dopire. Prikazana je, stoga, što zbog iskoraka u pružanju medicinske usluge, što zbog kampanje, vježba timova hitne medicine na kopnu, moru i zraku…
“Ova vježba najbolje ističe komplementarnost zemaljskih, pomorskih i helikopterskih timova medicinske službe, ali i ističe važnost njihovog timskog rada”, objasnila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević.
Helikopterska služba, sigurni su odgovorni, trebala bi omogućiti brže i lakše zbrinjavanje pacijenata s otoka i drugih teško dostupnih lokacija. “Mi kao bolnica koja pokriva sve hitnoće, sve specijalnosti, 365 dana u godini, 24 sata, nama je za ishode naših liječnja, za uspješnost upravo ta karika vremena jako važna”, navodi ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić.
Helikopterske su baze na otocima Krku i Braču te u Osijeku i Zagrebu. Kako bi svaka bila operativna potrebno je 16 ljudi. “U razgovorima smo o daljnjem sufinanciranju izgradnje mreže helidromova u blizini manjih bolnica, tako da znate da se u Slavonskom brodu, u blizini bolnice, realizira upravo jedan takav projekt”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Uzletišta će se graditi i u Puli te Zadru. Projekt helikopterske hitne medicinske službe vrijedan je 62 i pol milijuna eura od čega je deset milijuna iz europske kase.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
#related-news_2
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!