Varaždin već godinama potresa afera sa stanovima u ulici Grabanice koje je gradio Stanoing, odnosno njegova tvrtka kćer BiP Consulting. Stanovi su izgrađeni, ali nikada nisu predani dijelu kupaca jer zgrada zapravo nije dovršena - točnije nije spojena na komunalnu mrežu. Zbog toga su prevareni vlasnici javno prozvali Eduarda Brumena, vlasnika Stanoinga, koji je u međuvremenu završio pod optužbom za zlouporabe položaja teške milijune kuna.
Brojni kupci pokrenuli su jednako tako brojne postupke tražeći svoja prava, no ostajali su kratkih rukava. Sada stiže sudska odluka koja bi mogla predstavljati ozbiljan zaokret.
Odgovorna je država
Općinski sud u Bjelovaru donio je nepravomoćnu presudu prema kojoj je za ovu aferu odgovorna Republika Hrvatska. Naime, iako neke od zgrada nisu bile dovršene u zemljišne knjige bilo je upisano da su za njih izdane uporabne dozvole. Zbog toga kupci nisu sumnjali da bi nešto moglo poći po zlu. No, ipak je pošlo, pa će im država, ako ova presuda postane pravomoćna, morati nadoknaditi štetu.
Jedan od kupaca odlučio je tužiti i državu i Grad Varaždin jer su ga, kako je tvrdio, obmanuli. Imao je, kaže, povjerenje u zemljišne knjige, koje, međutim, u ovom slučaju nisu bile točne. Grad Varaždin koji je izdao uporabnu dozvolu za Stanoingovu zgradu u naselju Grabanice za sada se izvukao od odgovornosti iako je kupac i njega obuhvatio tužbom.
Naime, sud je zaključio je to što je grad izdao uporabnu dozvolu iako zgrada još nije bila spojena na komunalnu infrastrukturu nije bilo ključno za propast ovog posla. Činjenica da je uporabnu dozvolu Općinski sud u Varaždinu upisao u zemljišne knjige bila je presudna za kupnju.
Razočarani kupac
“Vidio sam da je sve uredno zabilježeno u zemljišnim knjigama. Nisam imao razloga ne vjerovati, pa sam platio 53 tisuće eura. To me sve navelo na kupnju. Ako kupac ne može vjerovati službenim gradskim aktima i rješenju nadležnog suda, postavlja se pitanje kome se uopće može vjerovati. Svaki razuman građanin ima sve pretpostavke da povjeruje da je zgrada u kojoj kupuje stan i garažu dovršena ukoliko je nadležan sud upisao da je za zgradu izdana valjana uporabna dozvola. Obišao sam zgradu koja mi je djelovala dovršeno i vjerovao sam u službene gradske i sudske javne akte i dokumente. Nisam obavio građevinsko vještačenje radi analize stupnja izgrađenosti, jer to prosječni građani nikada ne rade”, naveo je kupac u tužbi.
Inače, riječ je o čovjeku koji je u svoj radni vijek proveo u Njemačkoj, a kada se odlučio vratiti u Hrvatskoj, izabrao je stan u zgradi u Varaždinu. Još 2011. platio ga je tvrtki BiP Consulting čiji je osnivač tvrtka Stanoing. Kasnije se našao u masi izigranih koji su ostali i bez novaca i bez stana.
Nikako do stana
“Iako je i tijekom predstečajne nagodbe naloženo tvrtki da mi preda plaćeni stan to se do danas nije dogodilo”, objašnjavao je tijekom postupka. Kada se to nije dogodilo počeo sam istraživati pa sam utvrdio da zgrada nije spojena na javnu elektroenergetsku mrežu, ni na javni vodovod i plin.
“Rečeno mi je da spajanje sa završnim radovima košta oko tri milijuna kuna koje investitor BiP Consulting nema. Sa zgražanjem sam ustanovio da je uprkos svemu tome izdana uporabna dozvola od strane Grada Varaždina koja u stvari niti ne predstavlja uporabnu dozvolu”, naveo je na sudu.
Predstavnici grada i države isticali su na sudu da je kupac imao pravo žaliti se na uporabnu dozvolu, što međutim, nikada nije učinio.
Nepravomoćna presuda
Općinski sud u Bjelovaru na kraju je zaključio da je odgovornost ipak na državi budući da je u zemljišnim knjigama upisano da zgrada ima uporabnu dozvolu.
“Radi se o izvanugovornoj odgovornosti za štetu Republike Hrvatske, za nezakoniti i nepravilan rad tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave prilikom izdavanja uporabne dozvole i upisa uporabne dozvole u zemljišnim knjigama. To je u uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom štete koju kupac trpi”, navedeno je u nepravomoćnoj presudi. Drugim riječima država mora platiti grešku suda.
Objašnjava se kako svatko imao pravo na mirno uživanje vlasništva što je zajamčeno i Europskom konvencijom o ljudskim pravima, kao i hrvatskim Ustavom. “Ovom kupcu umanjena je imovina što mu država mora nadoknaditi”, navedeno je u nepravomoćnoj presudi kojom je Republici Hrvatskoj naloženo da kupcu plati 16,5 tisuća eura.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
