Premijer Andrej Plenković u svom je uvodnom obraćanju na posljednjoj sjednici Vlade u ovoj godini govorio o godišnjici potresa na Banovini, epidemiji koronavirusa, ali i otkupu dionica INA-e od mađarskog MOL-a.

“Godina je bila izazovna. Puno je važnih događaja iza nas, od potpisivanja ugovora o nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova, ukidanje viza za SAD, približavanje eurozoni i Schengenu, sve se to dogodilo u ovoj godini. A da ne govorim o zadržavanju investicijskog rejtinga i podizanju istog i enormnog napora zdravstvenog sustava”, rekao je Plenković na početku.

Osvrnuo se na jučerašnju godišnjicu potresa na Banovini.

“Jučer smo bili tamo. Oštećeno je 40.000 kuća, materijalne štete procijenjene su na više od 40 milijardi kuna, to je ogroman iznos, otprilike trećine i četvrtine državnog proračuna. To su zaista velike štete. Tisuće sugrađana ostalo je bez krova nad glavom, to je naravno mobiliziralo cijelu Hrvatsku, pokazali smo kao društvo veliko srce i veliku solidarnost. Zahvaljujem se svima”, rekao je Plenković.

“Hvala Stožeru (za obnovu) kojeg vode ministri Medved, Horvat i Milošević, koji su pomogli ljudima da se vrate u svoje domove i da se krene u konkretnu obnovu kuća. Donijeli smo niz odluka kojima smo olakšali život svojim sugrađanima, osigurali smo alternativni smještaj u kontejnerima i kućicama, mislim da smo tu napravili ogroman i brz iskorak”, dodao je.

“Vlada je potpuno stala iza Banovine i učinili smo sve što je u našoj moći da olakšamo živote ljudima. Još oko 5600 osoba je smješteno u mobilnim jedinicama, to je broj ljudi u alternativnom smještaju. Nastojali smo osigurati da funkcionira sve ono što je ključno. Izdvojili smo ukupno više od milijardu kuna. Pred nama je sada jedan usporedni proces koji se odnosi na izgradnju zamjenskih kuća, na konstrukcijsku obnovu, na cjelovitu obnovu. Želi se dinamizirati obnova. I zato želim reći da su radovi na 900 kuća, otvoreni su natječaji za izgradnju zgrada i obiteljskih kuća, želimo da ta nova izgradnja bude otporna na nove potrese. Međutim, naš pogled na Banovinu nije samo vezan za potrese. Zato smo za danas pripremili program mjera koji se odnosi na demografsku i gospodarsku revitalizaciju Banovine i cijele županije”, rekao je.

“Intenzivno ćemo raditi bez ikakvih lažnih obećanja ili iluzija da se u ekstremno kratkom roku može dovršiti proces obnove. Nema tog područja gdje su bili veliki potresi poput ovoga gdje se sve obnovilo u godinu dna. To su lažne teze, dovode ljude u zabludu. Mi smo realni, spremni smo raditi 24 sata na dan”, dodao je.

“Rast broja zaraženih signal da bi moglo doći do eksplozije omikrona”

“Danas vidimo rast broja zaraženi, to je signal da bismo mogli gledati u Hrvatskoj scenarij koji gledamo u zapadnoj Europi, a to je praktički eksplozija omikrona koji je očito takav soj koji se munjevito širi diljem svijeta. U ovim okolnostima moramo biti spremni na funkcionalnost zdravtvenog sustav. Moramo upozoriti da je omikron daleko zarazniji od ranijih varijanti virusa i zato je da nastavimo s najvažnijim elementom zaštite, a to je cijepljenje. Treba se pridržavati svih epidemioloških mjera. To su dvije najbitnije stvari, to je temelj zaštite od koronavirusa”, rekao je Plenković.

Pozvao je na discipliranost za vrijeme blagdana da se na taj način limitira širenje virusa.

“Oportuno je zastati od otkupa dionica INA-e”

Plenković je rekao da se postupak protiv Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine i Ugovora o pliskom poslovanju, pokreće jer Vlada smatra da “zbog novih presuđenih okolnosti na Vrhovnom sudu” takvi ugovori ne mogu opstati.

Vrhovni sud RH je krajem listopada ove godine potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je bivši premijer Ivo Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupan Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.

Vladina odluka, kako je dodao, utemeljena je i na pravnim mišljenjima i izvijestio da se Vlada konzultirala s Državnim odvjetništvom, Katedrom za međunarodno privatno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu te s Vladinim pravnim zastupnicima u postupcima s MOL-om.

“U ovim promijenjenim okolnostima smatramo da je oportuno zastati s procesom mogućeg otkupa dionice koje MOL drži u Ini, dok se ne razriješi ova nova pravna okolnost”, rekao je Plenković.

Predstavnici hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a su prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovor o plinskom poslovanju potpisali 30. siječnja 2009. godine.

Izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara je broj članova Nadzornog odbora Ine povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a određuje Vlada.

Prema tim izmjenama, Uprava Ine ima šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave, koji ima i odlučujući glas. Kao novina u upravljanje su uvedeni izvršni direktori, čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave.

Vlada i MOL su tada potpisali i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za trgovanje plinom. U prosincu 2009. godine Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010. godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.