Samo prošle godine 9 žena ubili su muškarci koji su im bili bliski. Vlada tvrdi da će zaustaviti taj strašan trend i da rodno uvjetovano nasilje ulazi u kazneni zakon.
“Vi uvijek onda možete sankcionirati počinitelja puno teže jer će to predstavlajti otegotnu okolnost. Ova dodatna definicija rodno utemeljenog nasilja je veliki doprinos uz posebno kazneno djelo da se strože sankcionira počinitelj”, kaže državna tajnica Vedrana Šimundža Nikolić.
Iz Centra za ženske studije pozdravljaju odluku, ali napominju da je nužno da se na suzbijanju nasilja radi sustavno, a ne partikulrano jer sigurnost žena odgovornost je države.
“Jer stvar ne počinje femicidom, stvar završava femicidom. Počinje daleko ranije, prvim oblicima rodno uvjetovanog nasilja i ako se oni ne sankcioniraju dovoljno jasno, ne preveniraju u edukaciji koja počinje u vrtiću onda to što se bavimo femicidom neće imati neću reći nikakav ali svakako nezadovoljavajući učinak”, upozorava Dorotea Šušak iz Centra za ženske studije.
Pitanje je hoće li se izmjene zakona u praksi provoditi kvalitetno i koliko će se brzo implementirati u sustav, smatra novinarka Ana Raić. Jer do sada nije bilo tako.
“Znamo da u kaznenom zakonu postoji odredba da će dugotrajnim zatvorom biti kažnjen onaj tko ubije blisku osobu koju je primjerice zlostavljao to se uvijek tumačilo međutim pozdravljam ako će to dati novi pravac i ako će pojasniti svima onima koji sudjeluju u kaznenom postupku kako treba kažnjavati nasilje nad ženama onda je to dobro”, pojašanjava Raić.
U Hrvatskoj su 2022. u 13 od 27 ubojstva žrtve bile žene. Od toga, u 12 slučajeva ubojica je bio supružnik ili partner. Svrstava nas to na treće mjesto po broju femicida na broj stanovnika u Europskoj uniji. Iz ministarstva pravosuđa razumiju da je nepovjerenje u sustav razlog zašto se žrtve ne odlučuju prijaviti nasilje.
“Prvenstveno je žrtvi potrebno vjerovat što vrlo često nailaze na nepovjerenje, na propitkivanje u institucijama koje su tu zapravo da im pomognu, a to su zavodi i policija. Vrlo često se traži uzrok ponašanju nasilnika iako je sam nasilnik jedini kriv za svoj ponašanje”, govori odvjetnica i članica inicijative “Spasi me” Una Zečević Šeparović.
Ubuduće se i djela spolnog uznemiravanja, nametljivog ponašanja, nasilja u obitelji neće više progoniti kao prekršajna nego kao kaznena djela. Osoba koja prekrši mjeru bit će uhićena.
“… Naprosto je sad moguće kad nasilje prijavljujete budu kažnjeni i zlostavljač i žrtva protiv remećenja javnog reda i mira, da žrtva ta koja napušta zajednički dom s maloljetnim djetetom, to su stvari koje ne uljevaju povjerenje”, kaže Šušak.
Da bi se u praksi prepoznalo i kvalificiralo rodno uvjetovano nasilje na pravi način izmjenama zakona predviđene su edukacije policajaca, državnih odvjetnika i sudaca.
“Ne razumije to baš shvatko iako bi trebali. Zar ne biste rekli da je to porazno što je rodno uvjerovano nasilje, a suci govore gdje bi mi stigli kad bi zatvarli sve nasilnike? Ha, gledajte imamo pojedinačnih ispada i izjava, ali nemojmo se držati da je to načelno niti to smije biti tako”, govori Šimundža Nikolić.
“Tu nema nikakve kontrole tih presuda, nikakve sankcije osobama koje donose presude koje nisu u skladu s jednom konvencijom koju je država potpisnica. Jako velik problem je taj cijeli proces koji žrtva mora proći, a zapravo ima osjećaj ko da nitko nije na njenoj strani”, kaže Zečević Šeparović.
Na strani žrtve trebao bi ubuduće biti i sustav i država. No je to dovoljno ambiciozan cilj? I li bi zapravo cilj trebao biti to da žene više ne budu žrtve?
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare