Prošlo je godinu dana od prvog petrinjskog potresa. Ljudi i dalje čekaju početak obnove, a od resornog ministra u utorak su mogli čuti dugo očekivanu i još više zakašnjelu poruku.

Jedan je filozof rekao “ako se činjenice ne uklapaju u teoriju, tim gore po činjenice”. Ta je misao, lako je moguće, moto obnove potresom pogođenih područja. Teorija je vrlo jasna, u par riječi ju je prezentirao ministar graditeljstva Darko Horvat, a glasi – obnova već traje. A činjenice su takve da beton, ciglu i crijep malo tko vidi. Tim gore po beton ciglu i crijep. Tko im kriv što ih nema u obnovi koja već traje.

“Kad me pitate kad će početi obnova, moj je odgovor vrlo jednostavan – obnova je započela”, rekao je Horvat.

Da, ali samo ona nekonstrukcijska, odnosno obnova kuća za zelenim naljepnicama. Na njih 11.000 popravljeni su zabatni zidovi i dimnjaci, 420 projekata obnove gotovo je za narančaste kuće iako radovi nisu krenuli, a tek traju natječaji za crvene koje treba srušiti i izgraditi zamjenske.

“Tražila su se rješenja, dugo se vremena provelo osmišljavajući. Meni je žao da ovakvu raspravu nismo imali ranije, ali godina je prošla, evo, izgubljena”, rekao je Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Luta se i dalje jer nekoliko tjedana nakon što su predstavljeni modeli zamjensih kuća najavuje se promjena urbanog modela koji su arhitekti javno kritizirali.

Potpredsjednik Vlade uvjerava da će se na proljeće sve zahuktati.

“Objavljen je javni natječaj za izvođače za višestambene zgrade, za koje se nadamo da će radovi početi do kraja trećeg mjeseca sljedeće godine, a obiteljske kuće i ranije”, kaže Boris Milošević.

Plan je u idućoj godini izgraditi 1000 kuća, obećaje ministar Horvat.

A jednom ako Državni ured i zatrpaju odlukama o obnovi, pitanje je tko će graditi, radnika nema ni u bližem okruženju.

“Još tamo negdje početkom godine smo govorili da će ovaj sektor godišnje morati imati sigurno oko 100.000 ljudi koji su umreženi i upregnuti u cijeloj Hrvatskoj”, podsjeća Lakušić.

“Prije su dolazili radnici iz BiH koji su možda bili i najbolji radnici što se tiče armiranja, drvnih konstrukcija. Sada dolaze iz malo daljih zemalja, Ukrajine, možda Indije, kvaliteta radova će samim tim vjerojatno nešto malo opasti. Možda u godinu dana i oni nešto nauče”, kaže pak potpredsjednica HGK-a Mirjana Čagalj.

Dobra je stvar da raste interes za upis na Građevinski fakultet i dekan najavljuje otvaranje novog preddiplomskog studija kao i prekvalifikacije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.