Stručnjak za pomorsko pravo Goran Vojković, inače kolumnist portala Index, objasnio je za N1 koliko je svijet 21. stoljeća krhak zbog prometne povezanosti i čemu na što nas upozorava slučaj s kontejnerskim brodom Ever Given koji se zaglavio u Sueskom kanalu.
Vojković je rekao da je uvijek za očekivati da se dogodi nešto poput ovoga:
“Rizik se ne može izbjeći.”
“Sada i nisu prevelike gužve, jer je putnički promet stao”, objasnio je da je blokada prometa kroz Suez mogla biti i gora da nije došlo do pada putničkog prometa uslijed pandemije: “Dogodila se situacija koja nije bila planirana, ali rizik uvijek postoji.”
“Jednom dijelu brodova koji su u blizini, problem je to što prevoze žive životinje, što je teško prevoziti i kad je normalna situacija”, rekao je dalje, objašnjavajući zašto neki brodovi nisu mogli čekati:
Jedan od najvećih
“Neki čekaju, neki su krenuli putem Jamesa Cooka oko Rta dobre nade.”
Opisao je potom o koliko je brodu riječ:
“Ovaj je zaista jedan od najvećih, 399,96 metara, malo je duži od Empire state buildinga… Preko 10.000 velikih kontejnera. Neki su rekli: ‘Idemo ga iskrcati’, ali sad zamislite konvoj od 10.000 šlepera kako se vuče. Toliki je kapacitet tog broda.”
Objasnio je dalje i to da je brod u Sueskom kanalu ranjiviji, da plovi manjom brzinom, da teže manevrira, na što se nadovezuje svaki drugi problem, poput vjetra koji može zapuhati i djelovati silom na visoko naslagane kontejnere.
VEZANE VIJESTI
“Ovaj bro ima 27 ljudi”, prešao je Vojković potom na mogući ljudski faktor:
“Zapovjednik i 26 članova posade na 400 metara duljine. Prije nekoliko dana u Antwerpenu na jednoj konferenciji bilo je govora o psihološkim problemima posade jer su previše usamljeni. Ako uzmete da metal prenosi zvuk četiri, pet puta više, vi ste u jednoj ogromnoj zgradi, sami u smjeni, čujete nekakve šumove, nikoga nema u blizini. Čak se sad pazi na to da posade budu kulturološki slične, da ne budu iz četiri ili pet zemalja, da tu ne bude 20 ljudi iz različitih dijelova svijeta.”
Naizgled banalnim detaljem slikovito je objasnio koliko je posada na tolikom brodu osjetljiva:
“Recimo, da se ne dogodi da jedni više vole nogomet, a drugi kriket, kako bi se ljudi više družili izvan smjene.”
Riječ je, dodao je, o poslu u kojem se tjednima plovi, bez da se vidi kopno. Kad se stigne u luku, pristaje se na jedan dan.
“Danas je u fizičkom smislu taj posao lakši, ali socijalne, društvene stvari su jako teške, puno je to odricanja. Pomorske plaće su jako dobre, ali kapitalist ne plaća nekoga pet, šest, osam tisuća eura zato što ga voli, nego zato što je to zaista težak posao”, objasnio je.
Nije niti to kraj rizičnih okolnosti života i rada na brodu:
“Zna biti problem u prometu da stvari postanu problematične kad postanu uobičajene. Iskustvo je velika pomoć, ali zna biti i odmoć. Prolazite negdje sto puta i sve je u redu. Sto i prvi put ste (previše) opušteni.”
Vojković je u nastavku govorio o alternativnim svjetskim prometnim pravcima, primjerice brodskog pravca unutar sjevernog polarnog kruga koji još uvijek nije prohodan tijekom cijele godine, ali u tom smjeru rade klimatske promjene. Tu je i plan NR Kine za razvojem brze željeznice od Kine do Europe, kazao je, i tu se već dolazi do političkih interesa i planova.
“Promet se prilagođava. Zadnjih godinu dana smo vidjeli da su mnogi avioprijevoznici letjeli u Kinu po opremu jer nije bilo putnika”, govorio je:
“Da je dobro imati alternativu u smislu jedne dvotračne željezničke veze između Europe i Azije, to da, ali tu su i političke igre.”
Jedan od najvećih izuma 20. stoljeća
“Kontejner je jedan od najvećih izuma 20. stoljeća. On omogućuje da za 3 ili 4 tisuće dolara preko pola svijete prebacite hrpu robe, omogućio je da po jedinici robe cijena prijevoza padne na nekoliko centi”, opisivao je prometni svijet dana, ali, istaknuo je, to je dovelo do nečeg drugog:
“Put koji je nekada trajao tri mjeseca, danas ga čovjek pređe za 10 sati. Netko je kihnuo ili kašljao na terminualu u Münchenu ili Londonu, za tren imate virus ovdje.”
Rekao je da se političko planiranje svjetske prometne povezanosti mora podići na višu razinu:
“Postali smo premali, previše povezani. Jedan kihne, cijeli svijet ima problema, razboli se.”
“Ovo neka bude jedna opomena da na globalnoj razini moramo razmišljati bolje”, kazao je.
A Hrvatska? Govorio je i o tome.
“Hrvatska, koja ima položaj da je nekoliko neobalnih zemalja, veliki dio Europe koji je industrijski jak, prirodno je vezan za naše luke, puno više ide preko Slovenije, koja je iznimno pametna razvila svoj Kopar”, kazao je.
“Kopar je danas jači nego sve hrvatske crnogortske i albanske luke zuajedno u teretnom prometu”, rekao je, a kakvo je stanje u Hrvatskoj, ilustrirao je ovako:
“Pokušajte danas željeznicom doći do Rijeke, Zadra, Splita. A bez željeznice nema ovakvog prometa.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!