Vrhovni sud je prihvatio Jelenićevu žalbu i ukinuo odluku kojom mu je izrečeno razrješenje od dužnosti.

“Manjkavo su obrazloženi razlozi zbog kojih je donesena takva odluka”, objavio je Vrhovni sud bez iznošenja identiteta.

VSRH prihvatio žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice i ukinuo odluku Državnoodvjetničkog vijeća kojom mu je u stegovnom postupku izrečeno razrješenje od dužnosti. Manjkavo su obrazloženi razlozi zbog kojih je donesena takva odluka https://t.co/iVUxybSALa

— RH Vrhovni sud (@RHVrhovnisud) April 5, 2022

Dražen Jelenić je u veljači 2020. morao odstupiti s pozicije glavnog državnog odvjetnika nakon što su mediji otkrili da je član masonske lože.

Tada je postao zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Njegovo udaljavanje s dužnosti zatražila je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek.

Državnoodvjetničko vijeće odluku je donijelo u prosincu 2021. godine. Odluka je bila nepravomoćna, a Jelenić je imao pravo žalbe Vrhovnom sudu.

Odluku Vrhovnog suda prenosimo u cijelosti.

“Vrhovni je sud postupao u okviru svoje mjerodavnosti kao drugostupanjsko tijelo u postupku za stegovnu odgovornost zamjenika državnih odvjetnika. Prihvatio je žalbu zamjenika glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske i ukinuo prvostupanjsko rješenje Državnoodvjetničkog vijeća (dalje: DOV). Prvostupanjskim je rješenjem utvrđena stegovna odgovornost zamjenika glavne državne odvjetnice te mu je kao stegovna kazna izrečeno razrješenje od dužnosti.

“Stavlja mu se na teret da je bio član udruge”

Zamjeniku glavne državne odvjetnice se u stegovnom postupku se stavlja na teret da je član udruge. Prema zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka (dalje: zahtjev) član udruge je od ožujka 2018. To je, prema zahtjevu, suprotno temeljenim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

Članstvo udruge nespojivo je s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti. Tereti se da je bio član udruge i nakon što je stupio na dužnost glavnog državnog odvjetnika. Prema zahtjevu, u listopadu 2018. je stupio u članstvo druge takve udruge i nastavio biti član nakon što je razriješen dužnosti glavnog državnog odvjetnika.

Tereti se da je okolnosti članstva prešućivao sve do objave dokumentacije o članstvu u medijima. Time je doveo u pitanje svoju, ali i samostalnost i neovisnost cjelokupne državnoodvjetničke organizacije. U zahtjevu se tvrdi da je time nanio štetu ugledu državnog odvjetništva. Zato mu je DOV izrekao stegovnu kaznu razrješenje od dužnosti.

“Odluka ne sadrži pravilno obrazloženje”

Vrhovni sud smatra da odluka DOV-a ne sadrži pravilno obrazloženje pa je nije moguće ispitati. Stegovna odgovornost zamjenika glavne državne odvjetnice je povezana s članstvom u konkretnim udrugama, a ne odgovor na načelno pitanje dopuštenosti pripadnosti članstvu takvih i sličnih udruga.

Obrazloženje prvostupanjske odluke sadrži samo razloge za ocjenu nespojivosti članstva u prvoj udruzi. U odnosu na drugu udrugu, u odluci se ne navodi ni njezin naziv. To upućuje na to da u postupku uopće nije razjašnjeno o kojoj i o kakvoj udruzi je riječ.

U obrazloženju odluke su potpuno izostali razlozi o tome zašto je članstvo i u toj drugoj udruzi nespojivo s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti. Te je razloge nužno navesti. Okolnosti na kojima je DOV utemeljilo svoj zaključak ne predstavljaju krug indicija.

“Trebalo je prihvatiti žalbu i odluku ukinuti”

Zaključak da se zamjenik glavne državne odvjetnice u listopadu 2018. učlanio u drugu udrugu je, za sada, bez valjane pravne osnove. Zbog toga je žalbu trebalo prihvatiti i odluku ukinuti te predmet vratiti na ponovni postupak.

U ponovljenom je postupku potrebno utvrditi je li zamjenik glavne državne odvjetnice u listopadu 2018. doista postao član i druge udruge. Ovo utvrđenje mora biti s takvim stupnjem izvjesnosti koji ne ostavlja ni najmanje dvojbe za suprotan zaključak. Potom treba izložiti i razloge zašto DOV ocjenjuje da bi članstvo u drugoj neimenovanoj udruzi također bilo nespojivo s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti.

U ponovljenom postupku nova odluka

U ponovljenom će postupku DOV donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku koju će pravilno i potpuno obrazložiti i pritom otkloniti uočene nedostatke. Izvest će do sada sve izvedene dokaze, a po potrebi i druge.

Prilikom donošenja odluke vodit će računa o tome da u zapisniku o vijećanju i glasovanju bude jasno vidljivo koji su poimence članovi vijeća glasovali za odluku, a koji su članovi vijeća glasovali protiv odluke, odnosno je li odluka donesena jednoglasno.

U slučaju izdvojenog glasa člana vijeća (ili više njih), pisano obrazloženje izdvojenog glasa je potrebno priložiti pisanoj odluci koja se dostavlja strankama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.