Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Marija Vučković gostovala je u Klimatskoj budućnosti kod Tee Blažević gdje je komentirala poteze novog ministarstva.
Vučković je navela kako je zelena tranzicija jedan od prioriteta Vlade. “Ovaj resor se bavi zelenom tranzicijom uz vodno gospodarstvo, zaštitu prirode, procjenu utjecaja na okoliš i gospodarenje otpadom. I planira uspostaviti nove instrumente financiranja koje će poduprijeti put Hrvatske ka neutralnosti”, rekla je.
Kaže da ima iskustva u komuniciranju među resorima. “Često se govori kako su aktivnosti ovog ministarstva horizontalne, no ono mora imati svoje konkretne aktivnosti. Suradnja je dobra, ubrzali smo niz stvari, pripremamo ubrzano programe potpore i radima na zelenoj javnoj nabavi”, dodala je.
Zelena tranzicija košta
Navodi kako prilagodba na zelenu tranziciju nije laka i da ona košta. “Ona ima tri stupa – zeleni, ali i socijalni i ekonomski. Potrebno je osigurati sredstva koja neće dovesti do odrasta. Cilj je emisije stakleničkih plinova spustiti prema dolje, a ekonomski rast prema gore”, navela je Vučković.
“Pristupili smo akcijskom planu za izdavanje okolišnog plana i cilj je dovesti do rješenja u razumnom roku. Skupljali smo podatke drugih država članica i dio ćemo aktivnosti delegirati na lokalnu razinu”, istaknula je.
Naglašava da je važno raširiti potencijalne izvore energije, poput solara, vjetroelektrana, ali i geotermalnih izvora.
O zatvaranju termoelektrane na ugljen u Plominu kaže da može govoriti samo o potencijalnim rokovima. “Okoliša dozvola istječe nešto prije 2030., to je jedini takav pogon u Hrvatskoj i on je sada neophodan za Istru, a znamo da je klimatska neutralnost cilj Hrvatske do 2030.”, rekla je.
Solara je premalo
Dotaknula se i agro-solara. “Tome će pomoći proces izrade karata koji bi trebale dati jedan prijedlog područja na kojima ih je moguće instalirati bez većih rizika”, dodala je.
Hrvatska je na začelju po instaliranju solara u EU-u. “Mi napredujemo prema planu, pa čak i nešto iznad njega. Planiramo povećati našu ambiciju. Kada govorimo o toj poziciji važno je uzeti početnu točku i vidjeti gdje smo bili”, istaknula je.
O sustavu navodnjavanja kaže da se isto treba vratiti na početak. “Nacionalni plan za navodnjavanje je star dva desetljeća, ali mogu reći da smo 2011. imali 5 tisuća hektara pokrivenih nadodavanjem, a danas imamo 20 tisuća, što je malo, ali je velik rast. Do 2030. mislimo doći do 50 tisuća hektara koji se mogu navodnjavati”, rekla je Vučković.
Problem gospodarenja otpadom
Što se tiče gospodarenja otpada, kaže da je to jedno od najvažnijih pitanja. “Potrebno je ubrzati realizaciju strateških projekata. Morski otpad jest veliki i sve veći problem i moguće je unaprijediti aktivnosti vezne za morsko područje, ali to ne možemo sami nego je potrebna međunarodna suradnja na Mediteranu”, navela je.
“Imamo i projekte izgradnje županijskih centara za gospodarenjem otpadom i imamo i nove ugovore. Potrebno je sanirati crne točke. Isto se odnosi i na morski otpad, kako onaj mikro, tako i onaj makro, to je velika opasnost za okoliš i za riblji fond”, rekla je.
Kada je otpad u pitanju, naglašava i problem plastike. “Plastika je materijal koji ima mnoge prednosti i zato je zaživjela kao danas. Jednokratna plastika šteti i propisuju se određene uredbe, ali sve treba biti praćeno financijskim sredstvima i ljudi će ih prihvatiti kada budu financijski prihvatljive”, dodala je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare