Uvođenje Središnjeg registra stanovništva, koji bi trebao profunkcionirati 2026. godine, dat će točniji uvid u broj stanovnika, nego što je davao popis stanovništva. A uvest će i više reda, naročito u popis birača.
Umjesto klasičnog popisa stanovništva podaci će se iz postojećih evidencija slijevati u budući Registar pa će biti lakše utvrditi i u svakom trenutku znati tko ima stvarno, a tko fiktivno prebivalište u Republici Hrvatskoj, koliko stranih državljana ima stalni ili privremeni boravak te koliko je građana Hrvatske s prebivalištem ili boravištem izvan zemlje.
Znat ćemo točan broj stanovnika
Kada je zimus najavljeno uvođenje registra stanovništva, demograf Anđelko Akrap rekao nam je da ćemo time “dobiti točnije podatke i imati bolji uvid u broj stanovnika”. Time će biti olakšano i kreiranje javnih politika, primjerice politike zapošljavanja. Neće se više čekati rezultati popisa stanovništva u desetogodišnjim razmacima koji potom neugodno iznenade, kao što se dogodilo nakon popisa 2021. kada smo saznali da se broj stanovnika Hrvatske smanjio za čak 413 tisuća.
Jedan od najglasnijih zagovornika uvođenja Središnjeg registra stanovništva namjesto popisa stanovništva, bio je demograf Stjepan Šterc, tvrdeći da takav registar imaju sve uređene zemlje. Osim što će biti kudikamo jeftiniji od popisa stanovništva, Šterc naglašava da će zahvaćati puno šire baze podataka.
Bit će obuhvaćene šire baze podataka
“Ako je ljudska populacija najvažniji dio i potencijal svakog društva i prostora, onda je posve logično da u svakom trenutku znamo koliko nas, kojih i gdje ima. To je temelj svih mogućih planiranja, od gospodarskih nadalje, u kojima se morate osloniti na broj stanovnika i strukturu stanovništa. U razvijenim zemljama pokazalo se da je to nužnost planiranja”, ističe Šterc.
Prvotni su prijedlozi bili, dodaje, da registar stanovništva bude pod nadležnošću Državnog zavoda za statistiku i da tamo MUP, HZMO, HZZO i ostale institucije dostavljaju podatke o rođenima i umrlima, doseljenima i odseljenima…
“To se nije dogodilo i registar stanovništva preusmjeren je na Ministarstvo financija, odnosno Poreznu upravu, tako da je iza svega jedan širi kompleks koji će obuhvatiti mnogo više baza podataka”, kaže.
Napokon se može urediti popis birača
Konačno će, napominje Šterc, biti moguće urediti i popis birača.
“Jedan od razloga zašto se to nije učinilo ranije jest taj što se popis birača morao korigirati prema broju stalnog stanovništva, a koji nismo znali. Sada su konačno ostvarene pretpostavke i za to, da se vidi kolika je stvarna biračka baza”, napominje.
Iako je provedba bila skupa, klasični popis stanovištva bio je dobar utoliko što su popisivači bili u neposrednom kontaktu s ljudima koje su popisivali.
“Mogli su vidjeti žive li ljudi stvarno tamo gdje su prijavljeni. U tom smislu, bila je to bolja potvrda, iako je i kod takvog popisa bilo tzv. posrednog popisivanja budući da je jedan član obitelji mogao odgovarati na pitanja popisivača u ime drugih članova obitelji za koje popisivač nije mogao utvrditi jesu li zaista fizički prisutni tamo gdje su prijavljeni. S registrom stanovništva puno više toga moći će se točnije utvrditi”, kazao je Šterc.
Pet ciljeva uspostave Registra
Prema onome kako je Vlada RH u veljači ove godine predstavila projekt, pet je glavnih ciljeva uspostave Središnjeg registra stanovništva:
1. Ukinuti provedbu popisa stanovništva svakih 10 godina uz stalno dostupne podatke o stanovništvu, kućanstvima i stanovima;
2. Omogućiti realan izračun dohotka po članu kućanstva za bolje ciljane mjere socijalne politike, potpora i pomoći ranjivim kućanstvima;
3. Administrativno rasteretiti građane u postupcima ostvarivanja različitih prava. Proaktivnom ulogom države pri dodjeljivanju prava neće više biti potrebno podnositi zahtjeve, dostavljati dokumentaciju ili provoditi postupke s ciljem ostvarivanja određenih prava, nego će država prepoznavati kućanstva koja ih imaju pravo ostvariti;
4. Omogućiti građanima uvid u vlastite osobne podatke na jednom mjestu;
5. Onemogućiti zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica kroz veću ažurnost i povezanost podataka.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!