Zašto je toliko djece u Hrvatskoj bez doma? “Oni očekuju da posvojitelji budu Barbie i Ken”

Koliko je u Hrvatskoj zapravo djece bez doma i zašto, koje su glavne prepreke? Ima onih koji silno žele udomiti ili usvojiti dijete, ali i tu je naravno puno prepreka, socijalni radnici će reći da je proces s razlogom dug jer ima niz procedura, ali što je s mjesecima koji prolaze, a djeca umjesto u obiteljima, odrastaju u domovima.

“Hrvatske institucije očekuju da posvojitelji budu Barbie i Ken”, rekao je udomitelj Siniša Kekić kojem je otvoreno rečeno da zbog invaliditeta nije dovoljno kvalitetan izbor za posvajanje. Zato se odlučio na opciju udomljavanja pa pružio dom 3-godišnjoj djevojčici.

No, borba s institucijama tu ne staje. Ne čudi stoga da se broj udomiteljskih obitelji smanjuje. No, ministar Marin Piletić ima svoju interpretaciju situacije.

Pravobraniteljica za djecu prošlog je tjedna izašla u javnost s podatkom od čak 300 djece koja čekaju na izmještanje iz ugrožavajuće obitelji ili prekapacitirane ustanove. Tu je brojku potvrdila i sama šefica socijalnog rada u Hrvatskoj Tihana Štritof u programu N1 u nedjelju.

No, ministar danas negira takve brojke. “Nije točna brojka od 300 djece. Dakle, ja sam zadnji put rekao što se ticalo žurnog smještaja prošli tjedan, to je bilo do desetero djece. Mi trenutno imamo negdje oko 30-ak djece koja zahtijevaju smještaj. Nikakvih 300, nikakvih 500. Barata se olako s tim stoticama kao da su u pitanju kruške i jabuke, a ne djeca”, rekao je.

Kako je to moguće kad samo u Koprivnici trenutno čak 35 djece čeka na adekvatan smještaj? Naime, u javnost je izašao dopis Područne službe zavoda za socijalni rad u Koprivnici u kojem mole Ministarstvo i centralni zavod za pomoć u pronalasku skrbi za ovu djecu. Da stvar bude gora, u dopisu stoji kako za pomoć mole konstantno od 2018.

No, danas iz Koprivnice kažu da nisu u mogućnosti davati izjave. Ima li to veze s centralom koja nastoji popraviti situaciju nakon izlaganja ravnateljice Štritof koja u programu N1 umanjuje problem?

Profesor s Katedre za socijalni rad sa PFZG-a, Nino Žganec, upozorava da je stvarna situacija u sustavu puno problematičnija od slike kakvu predstavlja ravnateljica.

I dok se vrh socijalne skrbi u Hrvatskoj svađa oko brojki, za djecu u ugrožavajućim uvjetima svaka je sekunda čekanja preduga.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.