Voditelj je gosta najavio uz obrazloženje da je danas Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučivalo o tome hoće li (uopće) odlučivati o izuzeću vlastite predsjednice Nataše Novaković. No, prije nego što je gost Newsrooma, i sam član Povjerenstva, Davorin Ivanjek, mogao išta reći da ga se razumije, voditelj je morao ispričati sažetak cijele priče.
Davorin Ivanjek, zapravo zamjenik predsjednice Nataše Novaković, s time se sasvim složio.
Voditelj Domagoj Novokmet podsjetio je kako je nastao lex Agrokor u doba kad je zaprijetilo da se Agrokor strmoglavi u bezdan i povuče ekonomiju Hrvatske za sobom. Potom je podsjetio i kako je izbilo do “afere Hotmail” po prepisci tadašnje potpredsjednice Vlade Martine Dalić sa savjetnicima koje je angažirala da pišu lex Agrokor.
DORH se proglasio nenadležnim
Podsjetio je i na izraz “grupa Borg”, kako je izvranredni povjerenik Vlade za Agrokor Ante Ramljak oslovio grupu na e-mailu. Odnosno, voditelj je ispričao ono što je N1 svojedobno prenio objašnjenje Peđe Grbina da je “Grupa Borg”, pripremajući lex Agrokor, stvorila model po kojem će besplatno raditi zakon za državu, a nakon toga naplaćivati se od trgovačkog društva koje će preuzeti, tj. od Agrokora.
VEZANE VIJESTI
Ramljak je dao ostavku na mjesto u Agrokoru, Dalić ostavku u Vladi i tu se dolazi do priče. DORH je rekao da to istraživati nije u njihovom opisu posla, podsjetio je i nastavio da je sve skupa prijavljeno Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, tad u tom kontekstu Martina Dalić kao subjekt prijave.
Poslije je na Povjerenstvu došao red i na Andreja Plenkovića. Ali, umjesto da se Povjerenstvo bavi njima, ispalo je da je postalo sporno tko u Hrvatskoj po slovu zakona ima pravo o kome odlučivati. Voditelj je pojednostavljeno objasnio da je Dalić zatražila izuzeće Nataše Novaković zbog moguće pristranosti, jer je nekad radila u HUP-u.
Od tog trenutka dalje Ivanjek je objašnjavao kako se došlo do ovog danas.
“To je vezano za pitanje načela i tog članka 5 (Zakona o sprečavanju sukoba interesa) koji se često u javnosti komunicira kao sporan članak Zakona o sprečavanju sukoba interesa”, kazao je.
Ivanjek je rekao i to da taj članak Povjerenstvo primjenjuje gotovo od samih svojih početaka, svakako onda kad predaje godišnje izvještaje Saboru o svom radu. I godinama to nije bilo sporno, članak nije smetao baš nikome.
“Nije bilo sporno sve dok se nisu pojavili određeni predmeti i određeni dužnosnici i tada je to i na razini politike počelo biti osporavano. Radi se o članku koji propisuje oblike etičnog postupanja, visokog standarda kako bi se dužnosnici trebali ponašati da ne dovedu u sumnju vjerodostojnost da postupaju savjesno nepristrano”, kazao je Ivanjek.
Pohvalno brza presuda, i to usred pandemije
Odnosno. Objasnio je da je sadašnji Zakon o sprečavanju sukoba interesa davno, tamo još 2012., izgledao drugačije:
“Povjerenstvo je po tom zakonu imalo pravo tražiti od dužnosnika i da podnese ostavku zbog teže povrede zakona.”
VEZANE VIJESTI
No, Ustavni sud je tada zaključio da se taj dio ne može prihvatiti zbog povrede prava dužnosnika. Zbog toga su sankcije iz zakona izbačene. I to je ono na što se danas Plenković poziva kad dokazuje na Upravnom sudu da, povodom svog slučaja na Povjerenstvu, njega nemaju što pozivati na red. Takvo slovo zakona nazvao je “bespredmetnim” ako nema sankcije ako se nekog proglasi krivim.
“Osim što ste izloženi medijskom sudu i javnom ozračju da ste nešto napravili”, kako je kazao Plenković.
Samo po sebi, Ivanjek ne vidi niti neki problem u nepostojanju sankcija:
“Etičke norme”, ono o čemu se tu odlučuje, “ionako je teško kvantificirati kroz novčane iznose.”
Kako bilo, na Upravnom sudu Plenković je dobio. Sad se ide na Visoki upravni sud. I opet će ići na sud ako ne bude po njega povoljno, najavio je. Voditelj je primijetio da je presuda Andreju Plenkoviću usred koronakrize išla vrlo brzo.
“Vrlo je pohvalna (brzina)”, potvrdio je Ivanjek, “trebalo bi i u drugim situacijama biti tako efikasno.”
“Visoku upravni sud već je, vezano za članak 5, zauzeo stajalište da Povjerenstvo ima pravo voditi postupak po tom članku”, rekao je Ivanjek da se nadaju i Povjerenstvu da bi odluka trebala biti da oni imaju pravo propitivati premijera.
Da bi i to objasnio, morao je objasniti uopće o kakvoj se materiji radi:
“Uglavnom se ne radi o teškim povredama zakona. Uglavnom se radi o uspostavi visokih standarda. Primjerice, ne možemo reći da je dužnosnik bio u sukobu interesa samo zato što je s nekime bio, primjerice, povezan financijski. Međutim, u odnosu na prijatelja osoba ne može postupati nepristrano, niti se to od nje očekuje. Ta presumpcija je neoboriva.”
Nije se našao nadležnim niti Sabor niti Visoki upravni sud
U odnosu na člana obitelji, objasnio je dalje, dužnosnik može biti u sukobu interesa, jer ako nešto radi što je u korist člana obitelji, onda je i u korist samog dužnosnik. U slučaju prijatelja, pak, riječ je o percepciji javnosti da takvim potezima dužnosnici gube na integritetu, da odaju sliku da ne rade pošteno. Zato se tim zakonom htjelo pokriti i to. Zato je, nakon što je DORH rekao da nije nadležan, rečeno da bi Povjerenstvo bilo nadležno za ono iz uvoda.
Ivanjek je tu objasnio da je izuzeće Novaković prvo zatražila Dalić, a onda i Plenković. Obrazloženje je bilo da je Novaković nekoć radila u HUP-u, da je Ivica Todorić, koji je tada vodio Agrokor, bio počasni predsjednik HUP-a, pa se implicira da je Novaković dugo radila u organizaciji koju je osnovao Todorić.
I kako se ne bi dovelo dotle da Povjerenstvo odlučuje o prigovoru na opasnost od pristranosti o svojoj predsjednici, Povjerenstvo se obratilo Saboru kao jedinom logičnom da je nadležan za rad Povjerenstva.
“Sabor odlučuje o imenovanju članova Povjerenstva, Saboru Povjerenstvo podnosi godišnje izvještaje o radu, šalje imovinske kartice, Sabor može odlučiti o razrješenju članova Povjerenstva”, naveo je Ivanjek elemente logike da bi Sabor trebao odlučiti i o predsjednici Novaković.
Ali je Sabor odlučio da nije nadležan.
“Kada je Sabor odlučio da nije nadležan, Povjerenstvo je poslalo slučaj Visokom upravnom sudu”, objasnio je kako su tražili tko bi onda bio drugi nadležan.
No, i Visoki upravni sud nije našao da bi bio nadležan nad Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Stoga je Povjerenstvo poslalo slučaj Ustavnom sudu:
Ustavni sud je našao da je nadležno Povjerenstvo
“Ustavni sud je razmatrao tko je nadležan i, između sudskih i zakonodavnih tijela”, rekao je Ivanjek, “odlučio je da je za to nadležno Povjerenstvo, koje nije nijedno od toga.”
A kako se u uređenom Ustavom određenom društvu mora pridržavati Ustava, Povjerenstvo je sad bilo prisiljeno odlučivati o tome hoće li odlučivati o izuzeću vlastite predsjednice Nataše Novaković.
” Ustavni sud se mora poštivati”, kako je kazala jedna od članica Povjerenstva.
Pritom su naveli niz ograda i odlučili da će odlučivati o Novaković. I sve bi još bilo u redu, nakon cijelog kruga, da se tu nije otvorio novi problem. Povjerenstvo ima pet članova. Pa ako se jednoga izuzme iz odlučivanja, jer nitko ne bi smio odlučiti samo sebi…
“Što će se dogoditi ako nakon pribavljanja dokumentacije u ovim ili budućim predmetima glasovi budu podijeljeni da nitko nema većinu?”, postavio je pitanje Ivanjek.
“U tom slučaju Povjerenstvo odlučuje u kvorumu od četiri člana”, što bi značilo da se teoretski po nekom pitanju mogu podijeliti na dva za i dva protiv.
“Nije se vodilo računa o pat poziciji u koju se može dovesti Povjerenstvo”, kazao je Ivanjek.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!