Centralni zdravstveni informacijski sustav Hrvatske, CEZIH, koji povezuje građane i sve ključne dijelove sustava, zakoračio je u novu eru, tvrdi ovih dana ministar zdravstva Vili Beroš. Ali pred mikrofone ne želi. U HZZO-u pak demantiraju optužbe da plaćaju nepotrebne module i ne penaliziraju izvođače koji griješe. I obećavaju građanima puno bolju uslugu.
CEZIH je pao, CEZIH ne radi, CEZIH je kriv! Teško da postoji netko u Hrvatskoj tko ovu rečenicu nije čuo već mnogo puta. No, oni koji brinu o njemu tvrde ta priča nije tako jednostavna.
“Meni je potpuno jasno da krajnjem korisniku, liječniku koji ne može poslati recept, njemu je nebitno što mu ne radi, kartica, čitač, internet… Tu ima jedan dojam da to jako puno ne radi. Ima i središnji sustav svojih poteškoća, najveći dio problema je uzrokovan zastrajelom opremom”, kazao je Darko Gvozdanović iz Ericssona.
Sustav star 17 godina više nije mogao izdržati pritisak, pa je proteklih mjeseci izgrađena nova hardverska struktura i provedena na trenutke vrlo izazovna migracija.
“S obzirom na to da se gotovo svakodnevno na taj sustav spaja gotovo 30.000 korisnika, zdravstvenih djelatnika, ali i broj korisnika portala Zdravlja, građana koji su zainteresirani za svoje podatke, koji svakodnevno gledaju portal je 1,3 milijuna, što znači da je sustav jako tražen i korišten, s ogromnim količinama poruka na dnevnoj bazi, godišnje oko 70 milijuna recepata, 15 milijuna uputnica…”, navodi Jelena Curać, pomoćnica ravnatelja HZZO-a.
“Drugačija je okolina, novi su serveri, nove su rute i tu se u jednom trenutku prije nekoliko mjeseci dogodilo da su zapravo pobrkale rute kojima su mali obiteljski liječnici pristupali sustavu CEZIH i jednostavno su rute pukle. Dakle, sustav je radio ni s jedne ni s druge strane, međutim, nije postojala komunikacija između dva dijela sustava”, pojasnio je Dražen Tomić, glavni urednik ictbusiness.info.
“Sad se CEZIH izvodi na toliko više servera. Ako dođe do problema na jednom dijelu sustava, drugi dio sustava bi trebao preuzeti rad. Dakle, dramatično se smanjuje mogućnost da krajni korisnici osjete probleme”, istaknuo je Gvozdanović.
Ni priča o nepotrebnom covid modulu nije točna, tvrdi Curać. “To nije covid potvrda nego evidencija za centralni registar svih cijepljenja u RH. Vi želite za Vaše dijete ili za Vas, kad se cijepite da imate evidenciju, ako se bilo što dogodi, posljedice, naravno da je bitno da se i taj element nalazi u CEZIH-u.”
Kao što nije točno ni da nisu penalizirali izvođače kad stvari nisu funkcionirale.
“Penali su uvijek predviđeni u svakom ugovoru. U prethodnom ugovoru za CEZIH bilo je aktivirano kad se nije imao adekvatan odgovor u određeno vrijeme koje je trebalo da CEZIH proradi”, dodala je Curać.
Ako je sve tako jednostavno, zašto ministar zdravstva Vili Beroš ni njegovi suradnici ni danas nisu bili spremni govoriti za medije? Oporba smatra da je razlog u tome što je priča o CEZIH-u samo dio problema u zdravstvu.
CEZIH samo dio problema
“Ministar i drugi dijelovi Vlade, uključujući premijera, obilaze privatne poliklinike, dive se novim strojevima koji su se kupili u privatnim poliklinikama, HZZO isplaćuje novac privatnim poliklinikama, sklapaju se monopolski ugovori s privatnim poliklinikama, privatne poliklinike su strateški projekti ove Vlade…”, navodi Ivana Kekin (Možemo!).
“To je jedna već tradicionalna boljka u RH. Dakle, dužnosnici koji potpisuju neke ugovore nemaju nikakve odgovornosti za svoje greške”, kazao je Zorislav Anutn Petrović (ORAH).
“Razina zdravstvene usluge, uvjeti rada u mandatu ministra Beroša su sve lošiji i lošiji”, navodi Tomislav Goluža (Most).
“Cinizam je da je HDZ za kandidata za predsjednika izabrao vlasnika privatne poliklinike i koji uz to ima sklopljene ugovore s HZZO-om. Dakle, klijent je ove države i želi biti njen predsjednik”, dodaje Kekin.
A ako ste pomislili da bi sad konačno trebao biti kraj priči o CEZIH-u, varate se. Upravo traje natječaj za novi ciklus održavanja.
“Najjeftiniji ponuđač je – najgori”
“U IT-u se nažalost nabavlja od najjeftinijeg ponuđača, a to je najgori ponuđač. Naravno, treba paziti na cijenu, ne dozvoliti da cijena ide u nebo. Međutim, ne treba kupovati od najjeftinijeg nego od najboljeg, onog koji nudi upravo ono što se traži”, istakno je Tomić.
“Ni država ni javne institucije ne upadamo više u zamku najjeftinijih. Rade se ekonomski najisplativije ponude da se adekvatno ocijeni ponuditelj”, tvrdi Curać.
Ako je vjerovati našim sugovornicima, bit će bolje. Barem što se ovog segmenta zdravstva tiče.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!