Ivan Bekavac iz znanstvenog savjeta Mosta gostovao je u N1 Studiju uživo.
Smatra da za cijepljenje protiv covida nikad nije kasno: “Za dobro nikad nije kasno. Još uvijek stignemo spriječiti broj hospitaliziranih i preminulih. Sve je u rukama naših sugrađana, shvatili su da je cijepljenje jedan od ključnih alata koji će nam na kraju spasiti glavu.”
“Vlada ne razumije ključne elemente koji mogu spriječiti širenje epidemije”
Kritizitrao je rad Vlade kad je u pitanju upravljanje epidemijom.
VEZANE VIJESTI
“Sustav prijave oboljelih, osoba u samoizlaciji i nadzora kontakata je loš, nepripremljen i informatički nedorađen unatoč svim kapacitetima koji su na raspolaganju i stručnjacima koji bi znali i spremni su to napraviti. Ministarstvo i Vlada ne razumiju koji su ključni elementi koji mogu spriječiti širenje epidemije. Vlada je iznenađena četvrtim valom, Vlada je ta koja je ugrozila živote građana lošim vođenjem epidemije i kod njih je veliki dio odgovornosti za vrlo visoko mjesto smrtnosti od covida u svijetu”, kaže Bekavac.
“Struka jedinstvena oko toga što i kako treba činiti”
Osvrnuvši se na vladin Znanstveni savjet, rekao je da je riječ o savjetodavnom tijelu u kojem ima izvrsnih znanstvenika, ali i onih koji nisu stručni ni u medicini ni u epidemiologiji te smatra da se upravo tim ljudim daje previše na važnosti. “Struka je jedinstvena oko toga što i kako treba činiti. Tijela vlade sama nisu u stanju provesti ono što donose.”
Kaže kako već tjednima stotine njegovih kolegica i kolega radi u pojačanom režimu borbe protiv covida, kao i u prvom valu, naglasivši da je naš zdravstevni sustav je potkapacitiran. Vjeruje da nas ove godine čeka bolji scenarij, jer u odnosu na prošlu godinu u ovo vrijeme imamo upola manje hospitaliziranih i mehanički ventiliranih, nešto smo postigli i 50 posto cijepljenjih, a određenu ulogu ima i preboljelost.
“Zdravstveni sustav opterećuje povećani mortalitet od malignih kardiovaskularnih bolesti. Pri vrhu smo europske ljestvice mortaliteta. Covid nam tu nije pomogao. Treba pronaći odgovorne, a to nisu zdravstevni djelatnici nego oni koji donose odluke, ne slušaju struku i bave se politikom”, govori.
“Uprave bolnice trebaju pratiti provedu mjera i preporuka te su odgovorne za greške u organizaciji. Vjerojatno se događaju i propusti, o tome treba obavijestiti nadležna tijela. Ne bi bilo loše da se razmisli o osnivanju pravobranitelja za zaštitu pacijenata”, kaže Bekavac.
“Tri četvrtine duga stvaraju zdravstvene ustanove o kojima brigu vodi država”
Kad je u pitanju reforma zdravstva i prijedlog novog zakona o zdravstevnoj zaštiti, Bekavac kaže da ono o čemu se govori neće povećati dostupnost zdravstvene zaštite. “Iza izmjena i dopuna stoji klijentelistička ekipa okupljena oko nekih institucija. interesi pacijenata nisu na prvom mejru. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti doći će do pojačanog odljeva zdravstvenih djelatnika, zaključavanja ordinacija… Centralizacijom upravljanja postiže se centralizacija tijeka novca. Tri četvrtine duga stvaraju zdravstvene ustanove o kojima brigu vodi država”, komentirao je.
Smatra da je potpuno svejedno jesu li na čelu zdravstvenih ustanova liječnici ili menadžeri.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare