Sindikat hrvatskih željezničara poslao je otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske, premijeru Andreju Plenkoviću, ministru mora, prometa i infrastrukture, Olegu Butkoviću te ministru financija, Zdravku Mariću.

Njihovo pismo prenosimo u cijelosti.

“Poštovani,

Radi zaštite gospodarskih i socijalnih interesa naših članova, odnosno radi nepoštivanja obveza poslodavca iz Kolektivnog ugovora, Sindikat hrvatskih željezničara 15. lipnja pokrenuo je postupak mirenja radi mogućeg štrajka radnika Pružnih građevina.

Odlukama ove i prethodne Vlade, da ne poštuje obveze kapitalnog održavanja željezničke infrastrukture prema propisanim ciklusima, Vlada je u tešku poslovno situaciju dovela HŽ Infrastrukturu, kao upravitelja željezničke infrastrukture u RH, željezničke prijevoznike, dok je Pružne građevine, tvrtku osnovanu upravo radi kapitalnog održavanja željezničke infrastrukture, dovela u gubitke i na rub stečaja.

Nakon što je tvrtka Pružne građevine upropaštena, želi je se iz vlasništva HŽ Infrastrukture, izdvojiti u vlasništvo CERP-a.

Međutim, tvrtku se želi izdvojiti s neodrživim dugovima prema dobavljačima i prema Poreznoj upravi. Sa zastarjelom, nedovoljno održavanom mehanizacijom, s kojom ne može ozbiljno sudjelovati u većim EU projektima.

Ono što nam se tajilo, je činjenica da je na zahtjev HŽ Infrastrukture, u EU projektima koji su u provedbi, ili su raspisani natječaji, utvrđena obveza ugovornog izvođača da sam obavlja poslove na gornjem ustroju željezničke pruge, da za te poslove ne može angažirati podizvođača pa tako ne može angažirati niti Pružne građevine. A PG, upravo zbog takve dugogodišnje blokade, nema referenci za samostalno natjecanje.

Ako znamo da će postupak pokretanja nekih budućih projekata, u kojima možda neće biti te klauzule, do uvođenja u posao trajati niz godina, Odluka Vlade da Pružne građevine izdvoji u CERP, kako bi tvrtka mogla sudjelovati u EU projektima, gubi smisao. Jer upravo je posao na gornjem ustroju željezničke pruge ono po čemu se Pružne građevine razlikuju od bilo koje domaće građevinske tvrtke koja se bavi niskogradnjom.

Ne znamo je li direktor HŽ Infrastrukture Ivan Kršić upoznao Vladu i resornog ministra s navedenom klauzulom u ugovorima i natječajima, ili je, kao što je ministra Butkovića i nas doveo u zabludu tvrdeći da Porezna uprava zabranjuje dokapitalizaciju Pružnih građevina, prešutio tu ključnu činjenicu, radi čega Odluka Vlade da PG izdvoji u CERP za dulji rok postaje besmislena.

Pružne građevine su tvrtka koja u raznim organizacijskim oblicima postoji 100 godina. Sljedeće godine bit će 100-ta godišnjica otvaranja pogona za gradnju i održavanje željezničkih mostova.

Tvrtka je u posljednjih tridesetak godina iznjedrila vrhunske stručnjake i jedina u regiji bila u stanju obavljati složene zahvate na željezničkoj infrastrukturi. Jedan od primjera je sanacija čeličnog Hendrixovog mosta u Zagrebu, čemu se divila međunarodna stručna javnost.

Dok je država kapitalno održavanje pruga financirala prema propisanim ciklusima, tvrtka je bilježila veliku dobit. 2012. dobit je iznosila =3.265.702,00 kn, 2013. =136.496.574,00 kn, 2014. =107.134.469,13 kn, dok je 2015. zabilježen gubitak od =28.989.938,26 kn i to zbog 15 %-tnog smanjenja jediničnih cijena održavanja pruga i zbog troškova otpremnina u iznosu 41 mln kn. Međutim, gubitak je bio mnogo manji od iznosa otpremnina, kojima su na dulji rok smanjeni troškovi poslovanja.

No nakon toga vlade RH odlučile su da neće financirati kapitalno održavanje pruga prema propisanim ciklusima. Pruge su počele ubrzano propadati, nastavile su se smanjivati brzine prometovanja vlakova, a Pružne građevine našle su se u nezavidnoj poslovnoj situaciji s vrlo malim prihodima.

Vlada u javnosti vješto komunicira velika planirana ulaganja u željeznicu novcem Europske unije, dok istovremeno postojeće pruge ne održava. I one pruge koje nam EU izgradi, ili rekonstruira, sami moramo održavati, jer će u suprotnom i one brzo propasti.

Zbog nedovoljnog održavanja pruga direktni i indirektni troškovi željezničkog sektora, gospodarstva i države, mnogo su veći od iznosa „uštede“ na kapitalnom održavanju pruga u državnom proračunu. Ako se tome doda da se zbog loših pruga ne može iskoristiti potencijal željeznice pa su i prihodi mnogo manji, da se ne može iskoristiti ekološki potencijal željeznice, vidljivo je o kakvoj šteti je riječ.

Od Vlade RH tražimo da ponovno razmotri Odluku o izdvajanju PG-a u CERP, u svjetlu činjenice da je ugovorima i uvjetima natječaja PG-u već onemogućeno sudjelovanje na najvećem dijelu postojećih EU projekata na dulji rok.

Krivnja za gubitke PG-a nije na radnicima, nego na Vladi, koja je odgovorna za financiranje kapitalnog održavanja pruga, a osim toga, Vlada i resorni ministar odlučuju o imenovanjima i razrješenjima uprava HŽ Infrastrukture i Pružnih građevina.

Stoga tražimo da se, neovisno o vlasničkom statusu PG-a, podmire obveze prema dobavljačima i prema Poreznoj upravi, kao i da se nekretnine koje koristi PG, unesu u imovinu Društva te da se PG dokapitalizira namjenskim novcem u svrhu obnove mehanizacije.

U svakom slučaju, neophodno je da se u sljedećem proračunskom razdoblju osiguraju sredstva za kapitalno održavanje pruga prema propisanim ciklusima, čime bi PG imale više nego dovoljno posla te bi mogle uspješno poslovati.

Ukoliko ne uspije postupak mirenja radi mogućeg štrajka, Sindikat hrvatskih željezničara pristupit će organiziranju štrajka radnika Pružnih građevina, a kad se steknu zakonski uvjeti i štrajka solidarnosti ostalih naših članova u željezničkom sektoru”, stoji u pismu koje potpisuje predsjednik sindikata, Ivan Forgač.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.