Žestoka rasprava u TNT-u: Pavić bocnuo oporbu, brzo je dobio odgovor

U novogodišnjem TNT napravili smo retrospektivu 2022. godine i bacili pogled na ono što nas čeka u 2023. Raspravljali smo sa saborskim zastupnicima Sandrom Benčić (Zeleno-lijevi blok), Ninom Raspudićem (Klub Mosta) i Markom Pavićem (HDZ).

*Razgovor je snimljen ranije, u petak, 30. prosinca.

Benčić je rekla da je 2022. apsolutno, i Hrvatsku i globalno, obilježio rat u Ukrajini. “I tragedija koja se upravo cijele godine događa ukrajinskom narodu. Napad Rusije na Ukrajinu, osim rata, prouzročio je i rastuće inflacije u svim zemljama, posebno onima Europske unije, koje su jednim značajnim dijelom uzrokovane rastom cijena energenata.”

“Rat je razotkrio i dugoročno lošu strategiju EU-a kad se stavio u značajnu ovisnost o ruskim energentima, ali i razotkrio brojne negativne posljedice po Hrvatsku. Ulazak ruskog kapitala u posljednjih šest-sedam godina, vidjeli smo na primjeru energetskih kompanija, ali i na primjeru bivšeg Agrokora, današnje Fortenove. Osim rasta inflacije, pada standarda građana, posebno onih koji su već u riziku od siromaštva, ova godina razotkrila još nešto i ponovno potvrdila da HDZ i Vlada HDZ-a nemaju adekvatne odgovore na krize, odnosno da hrvatsko društvo i ekonomija nemaju potrebnu otpornost na krize kojeu bi trebali”, dodala je Benčić.

“Grijesi HDZ-a, i prošlog i sadašnjeg, došli su na naplatu”

Da je rat u Ukrajini globalno najvažnija vijest slaže se i Raspudić, no smatra da je on manje utjecao na naše živote od drugih stvari.

“Floskula koja se čuje za inflaciju da je zbog korone ili Ukrajine. Osnovni uzrok inflacije je uvijek tiskanje novca. Ono što je Europska centralana banka radila godinama sad dolazi na naplatu. Svima nama iz džepa uzeto je najmanje 10 posto. Gledano iz perspektive stanovnika Banovine, godinu je obilježila obnova. Da je samo šest zamjenskih kuća izgrađeno. To je katastrofa i da se nitko iz Vlade nije pojavio na obljetnici potresa u Petrinji. Njima tamo je to najvažnije. Građanima je jednako važno da su potpredsjednik Vlade i tri ministra završili što s optužnicama, što u pritvoru. Krađa u INA-i od milijardu kuna, navodno na četvrtoj razini, a nitko ništa tobože nije znao. Spoznali smo u 2022. kolika je razina kriminala i korupcije i koliko nema političkog i moralnog dna za ove vladajuće. Da jedan ministar na takav način ode, u zreloj demokraciji cijela vlada bi dala ostavku. Ovdje imamo potpredsjednika Vlade i tri ministra pod optužnicama. Horvat je bio i u pritvoru”, rekao je Raspudić.

Sa strane vladajućih 2022. godina bila je, kako je više puta naglasio predsjednik Vlade Andrej Plenković – godina isporuke.

“Svakako da je godina isporuke”, kaže Pavić te dodaje: “Sedma godina mandata, veliki ciljevi su zaokruženi ulaskom u Schengen i eurozonu. To će građanima značiti vjetar u leđa za standard, bolju sigurnost, veću razinu zaštite od Europske centralne banke, to će značiti bolji turizam, nema više granica. To je i godina izazova obilježena ratom, inflacijom, gdje je Vlada pokazala da zna stati iza građana što i pokazuju najnovije ankete po kojima HDZ-u raste potpora. Tu je i paket od 26 milijardi kuna sredstava koja su transferirana građanima. Jasno je da Vlada održava stabilne cijene energenata koje su sada tri do pet puta jeftinije. S druge strane, osigurali smo rast gospodarstva. Ove godine šest posto, prošle 10 posto. Osigurali smo da je Hrvatska u klubu 15 zemalja koje su članice EU-a, Schengena i NATO-a. Spriječili smo i socijalnu frakturu, a to je upravo za najsiromašnije građane – socijalni transferi da mogu plaćati hranu, režije i ostalo.”

Benčić se baš i ne slaže da su Vladine mjere bile uspješne.

“Mi smo o tome govorili i u Saboru. Tražili smo da mjere koje implementira Vlada budu bolje ciljane, klasifikaciju razina košarica za razne vrste kućanstva kako bi ciljano pomogli onima kojima je najpotrebnije. Da Vlada nije dobro ciljala potvrdila je nedavno i Europska komisija koje je rekla da čak 70 posto mjera nije dobro ciljano. Ne možemo reći da nije napravljeno ništa, nešto je, ali… Ova god razotkrila je koliko je Hrvatska upravo u energetskoj politici krhka i grijesi HDZ-a, prijašnjeg i sadašnjeg došli su na naplatu – predaja INA-e Mađarima, Fortenove ruskim bankama… Činjenica je da mjere nisu pomogle u ključnom, ne smanjuju ekonomske nejednakosti u društvu. Nejednakost nam raste”, rekla je Benčić.

Pavić tvrdi da Vlada idekako radi na energetskoj neovisnosti. “Upravo su HDZ i ova Vlada završili projekt LNG-a kojim postajemo energetski hub. Što se tiče INA-e, bilo je je i svjedočenje u Saboru gdje su bili i energetski stručnjaci iz tog doba pa se sjetimo gdje je to krenulo. Mnoge odluke bivših Vlada koje sada dolaze na naplatu i da, nismo sretni s time, premijer je isto tako probao i dana je ponuda za povratak INA-e u hrvatske ruke, ali itekako je bitno da Vlada vodi politiku modernog suverenizma. Onoliko koliko ste jaki u Bruxellesu, ukopčani u sve procese, toliko se možete izboriti za državu, zato me čudi da su zastupnici u Saboru bili na krivoj strani povijesti (kada se glasalo o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, op.a.).”

Odgovorio je i Benčić: “Navodno njemački zeleni ne žele čuti za njih (Zeleno-lijevi blok) jer nisu stali iza Ukrajine jer su bili na krivoj strani povijesti. Ako takvi ljudi dođu na vlast, a vidimo kao rade vlastite skupštine koje su u tajnosti. Da jedna velika stranka to napravi, mislim da bi bio opći poto. Pokazali su kako vode Zagreb, Hrvatska s njima ne bi išla naprijed i to građani prepoznaju.”

Na svjedočenje o INA-i pred Antikorupcijskim vijećem u Saboru osvrnuo se i Raspudić. “Moglo se čuti mnogo zanimljivih stvari. Spominjalo se da Mađarska neće uvjetovati naš ulazak Schengen ako se riješi situacija s gašenjem rafinerije u Sisku.”

“Toga nije bilo”, uzvratio mu je Pavić, no Raspudić odgovara: “Čovjek je posvjedočio pred važnim saborskim tijelom”.

“Preuveličava se tobožnji vanjskopolitički epohalni uspjeh. Tragikomično”

“Zanimljivo da se predsjednik Vlade hvali time što se povećava opseg primatelja socijalne pomoći. Sad je to već 30 posto stanovništva. Ono čime bi se trebalo pohvaliti je da je stvoreno okružje pravne, porezne, financijske sigurnosti koje osigurava bolje gospodarstvo i život ljudi, a ne koliko ljudi prima socijalu. Preuveličava se i tobožnji vanjskopolitički epohalni uspjeh. Tragikomično je da je uspjeh kad ukidaš nacionalnu valutu i kontrolu nad pola državne granice. I to je sad spektakularan uspjeh. Ulazak u Schengen za većinu ljudi će biti maskimalno 5-10 minuta manje vremena na putu. A ulazak u euro u ovakvom trenutku je samoubojstvo. A Schengen je fikcija. To su sve floskule, neće poteći med i mlijeko. A da ne govorimo da smo u 10 godina izgubili pola milijuna ljudi”, rekao je Raspudić.

A Pavić će reći – “upravo suprotno”.

“Ovo je najbolji trenutak za eurozonu jer dobivamo zaštitu Europske centralne banke. Ako gledamo 2008., izvlačili smo se iz te krize skoro desetljeće. Iz covida godinu i pol dana. Kad je bio covid, ECB nije trebao stati iza nas, sta je s dvije milijarde transfera, nakon toga reagirale su kreditne agencije. One su nas dobro ocijenile upravo zbog eura. Ako su se Francuzi, Nijemci, Austrijanci odrekli svojih valuta, ne vidim gdje je problem. Građani će imati veći standard. Ako pitate Slovence koji je najveći doprinos EU, reći će euro. Schengen, gospodine Raspudiće, pitajte ljude u Istri, Međimurju, poduzetnike kojima kamioni više neće stajati i čekati na pregledima, jače im se otvara tržište od 500 milijuna ljudi. Sve će to doprinijeti rastu Hvatske, gospodarstva. Imamo najveć rast ove i prošle godine, kada gledamo kako se ponašamo u krizi, neke zemlje govore o redukcijama, a mi imamo rekordne blagdanske potrošnje Nisu druge države bile glupe pa se svojih valuta odrekle tek tako”, rekao je Pavić.

Benčić je replicirala Paviću da njemački zeleni zbog glasanja u Saboru više ne podržavaju Zeleno-lijevi blok. “Nije istina, ne znam otkud ta fantazija. Nedavno smo bili na velikom europskom skupu zelenih. Moram Paviću reći da sam privatno u Njemačkoj, kod obitelji, nisam politički ni poslovno. Željela bih istaknuti drugu stvar. O Ukrajini, taj petak kada je bilo glasanje, na stolu su bile dvije odluke. Jedna je bila ona koju su ponudili Vlada i HDZ i koja nije dobila suglasnot niti predsjednika niti podršku najvećeg dijela opozicije jer HDZ nije bio otvoren za pregovore kako će se odluka donijeti i oko sadržaja. Druga odluka o kojoj se odmah iza odlučivao bio je prijedlog zkaljučka koji smo dali mi s Klubom SDP-a da Hrvatska sudjeluje u vojnoj misiji pomoći Ukrajini u neborbenim aktivnostima. Međutim HDZ je odbio i glasao protiv takvog zaključka i to treba podcrtati – da su se donosile dvije odluke.”

“Veća je vjerojatnost da će više ministara završiti u zatvoru nego se kuća obnoviti na Baniji”

Pavić kaže da su premijer i ministar jasno rekli da nisu zadvoljni brzinom obnove Banije.

“Onaj dio kojim nismo zadovoljni je konsturkcijska obnova i izgradnja zamjenskih kuća. Očekujemo u prvim mjesecima završetak većeg broja kuća. Znamo da je 530 ugovora potpisano početkom 2022. godine s rokom izgradnje od godinu dana. U Baniju je dosad uloženo dvije milijarde kuna. Zadovoljni smo nekonstrukcijskom obnovom i izgradnjom zamjenskih stambenih zgrada. Preko 300 stanova će se završiti do liptnja i rujna i nadamo se da većina ljudi neće dalje biti u kontejnerima. Svjesni smo problema i sporosti. Cilj Vlade u novoj godini je daljnja borba za standard građana i glavni prioritet je ubrzanje obnove. Premijer i ministri su svaki tjedan skoro na Baniji. Štete su ogromne, preko 100 milijardi kuna imamo i pitanje javnih nabava i pitanja cijena građevinskih radova… Da, trebamo i mi biti, odnosno sustav, agilniji i brži. Apsolutno imamo suosjećanje s građanima i apsolutno vjerujem da će se u sljedećoj godini obnova ubrzati značajno”, rekao je Pavić.

Kako im možemo vjerovati kad su oni na krivoj strani obnove, kaže Raspudić aludirajući na optužbu Pavića da su oni zbog glasanja o Ukrajini na krivoj strani povijesti.

“Veća je vjerojatnost da će više ministara završiti u zatvoru nego se kuća obnoviti na Baniji. To je katastrofa. Vladajući imaju sve instrumente u rukama, mogu skrojiti zakon kakav hoće, imaju potporu javnosti koja se spremna maksimalno se solidalizirati, imaju lokalnu vlast, a dogodilo se što se dogodilo, Ja tu ne vidim nikakvo opravdanje niti mogućnost da se s ovakvom vlasti nešto promijeni ove godine ili druge. To je žalosno, ali je istina i treba reći stanovnicima Banije”, rekao je Raspudić.

Zaiskrilo između Raspudića i Pavića: “Dali ste im dozvolu za ubojstvo”; “Vi ste antivakser!”

Pavić i Raspudić potom su ušli u prepirku, prvo oko glasanja u Saboru o ukrajinskim vojnicima, a onda i covidu.

RASPUDIĆ: Ne znam nijednu stranku u EU-u, desnu ili lijevu, da je djelovala protuustavno kao vi s glasanjem u Saboru.

PAVIĆ: Nije protuustavno.

RASPUDIĆ: Nikada dosada nije bila ovakva odluka. Pročitajte članak 7. Ustava.

PAVIĆ: Ovo sada vam nije dobro, a za covid-potvrde ste htjeli da se glasa u Saboru.

RASPUDIĆ: Ja se nadam će se osnovati neki međunarodni tribunal koji će se pozabavizti onime što je rađeno dvije godine u covid režimu. Imali ste covid-potvrde, zaraženi su mogli ulaziti u bolnice i zaražati teške bolesnike. Priej mjesec dana je direktor Pfizera priznao da nikad nisu radili test na prenošenje virusa za cjepiva. Lagali ste ljude, pozivali na cijepljenje govoreći da ne mogu zaraziti druge, dali ste im dozvolu za ubojstvo potvrdama.

PAVIĆ: Nemojte tako iznositi neistine, da smo davali dozvole za ubojstvo. Gospodine Raspudić, antivakser ste, protiv znanosti ste, nemojte tako.

RASPUDIĆ: Sada vrijeđate. Vi ste protiv znanosti

PAVIĆ: Spustimo loptu, ne možemo tako. Žao mi je da ste i na krivoj strani znanosti, ne samo povijesti.

RASPUDIĆ: Vi ste na strani parareligije koja je omalovažavala istinske znanstvenike i istinsku znanost.

“Tamo gdje država uzima stvari u ruke, stvari ne funkcioniraju”

Benčić je zatim ipak počela govoriti o obnovi.

“Nažalost, dok je HDZ na vlasti od obnove Banije i Zgreba neće biti, to je sada potpuno. Država je izgradila šest kuća, a mala zaklada Solidarna s tek nekoliko zaposlenih tek 10 kuća. To sve govori o političkoj volji da se provede obnova. Nema je jer je HDZ svjestan da na Baniji nije njihovo glasačko tijelo. Da se to dogodio gdje je njihova baza sigurna sam da bi obnova drugačije izgledala. I to je ono što je sramotno. Paviću, vaša Vlada nije bila sposobna napraviti niti jednu cjelovitu obnovu u Zagrebu, niste uspjeli obnoviti čak ni Sabora, krov nad glavom. Glavom i bradom je odgovoran Andrej Plenković koji je usvajao zakon za koji smo odmah govorili da nije provediv, sugerirali samo da bude jedna institucija koja će voditi sve, ne možemo očekivati da će se šest ministarstava koorodinarati jer se nikada nisu. Radi se o katastrofi koja se dogodila na pdoručju gdje živi jedna četvrtina Hrvatske. Niste sposobni niti jednu stotinu onoga što je napravila, kaka god bila, SDP-ova Vlada u Gunji u godinu dana. Obnove nema. Događa se jedino tamo gdje privatni ljudi sami grade kuće i uz donacije. Rekla sam Andreju Plenkoviću da će mu obnova biti politička ostavština. Vidimo sad kakva mu je ta ostavština.”

“Tamo gdje država uzima stvari u ruke, stvari ne funkcioniraju. To je super čuti s ljevice. Ja se ne slažem da su imali političku namjeru kažnjavanja dijela koji ne glasa za njih. Kontroliraju tokove novca, a imamo užasnu nesposobnost. Oni su užasni, jednostavno su nesposobni”, rekao je Raspudić.

Što očekuju od 2023. godine? Spekulira se i o mogućim prijevremenim izborima

PAVIĆ: Premijer jasno kouminicira da je preduvjet za razvoj politička stabilnost. Izbori su redovni kada jesu. Sljedeća godina je fokus na rast standarda građana, na obnovu. Optimističan je pogled jer godinu završavamo s drugim najvećim rastom BDP-a u EU. ako gledamo. Vlada i premijer su inzistirali da se tema demografije stavi na europsku temu. Ulaskom u EU druge su zemlje, pogotovo jugoistočne i baltičke, izgubile puno više stanovništva. Mi smo svjestni toga i želimo vratiti svaku osobu natrag, ali sjetimo se da postoji pravo mobilnosti i građani su slododni raditi gdje god žele u Europskoj uniji. Rastom standarda, ubraznjem korištenja EU fondova, ulaskom u Schengen i eurozonu dat će se snažan vjetar u leđa rastu standarda građana i da ostanu u zemlji.

RASPUDIĆ: Čeka nas jako teška godina. Ovi koji su bili naivni i povjerovali u bajke oko uvođenja eura doživjet će hladan tuš. Izvjesno je da ćemo dobiti dodatnu inflaciju. Zadovoljstvo od Schengena za većinu neće biti ništa, a ako zagusti, ooet će biti žica. To su floskule. Stvarnotst hrv je ovo što smo vidjeli na Baniji – šest novoizgrađenih kuća, potpredsjednik Vlade i ministri pod optužnicama, krađa milijarde kuna iz INA-e… To je tužna stvarnost Plenkovićeve Hrvatske i mi se nadamo da će izbori biti što ranije. Podsjetio bih građane da održavaju većinu zahvaljujući rukama uskokovih optuženika rukama, uz pomoć ne samo trgovine s predstavnicima manjina, nego većinu drže i s dvije ruke koje su izabrane na oporbenim listama, uz pomoć žetona.

BENČIĆ: Imamo mi nekoliko loših godina zaredom smatram da će i sljedeća biti teška. Krize su nešto s čime ćemo se generalno suočavati u budćnosti, tu je i klimatska koja je kontinuirano ovdje i pogoršava se. Mislim da moramo početi razgovarati o našoj budućnosti izvan samog konteksta nekih situacijskih kriza i govoriti koliko smo mi kao društvo i ekonomija spremni suočavati se s njima i rješavati ih. Sada kada je zaokružen jedan dio europskih integracija, moramo se posvetiti pitanju tko smo mi sami sebi, što je Hrvatska nama i što je Hrvatska u svijetu. Moramo danas početi kao političke stranke ne samo razgovarati o izborima, nego bitna stvar je što je vizija razvoja Hrvatske. Hoćemo li transformirati ekonomski model koji počiva na rentijerstvu prema proizvodnom koji genererira kvalitetna radna mjesta. Hoćemo li poreznu politiku preokrenuti naopačke tako da nemamo politiku koja destimulira rad i zapravo više oporezuje rad i proizvodnju od rentijerstva i kapitala, a to je apsolutno nužno da bismo imali ekonomski pravednije društvo. Hoćemo li od regresivnih proeza, od kojih ova država živi, poput PRV-a, transfomirati se više prema oporezivanju imovinu i kapitala nego, primjerice, potrošnje i to one koja najviše pogađa najsiromašnije. Hoćemo li napokon imati industrijsku politiku za ovu zemlju, napokon sami početi proizvoditi komponente potrebne za zelenu tranziciju. Hoćemo li napokon transformirati obrazovni sustav koji HDZ odbija već godinama, a o zdravstvu da ne govorimo. Obrazovanje i zdravstvo su dva ključa socijalne države. Ako to sve ne napravimo nećemo imati pravednije društvo ni pravedniju ekonomiju, već će se i dalje generirati nejednakost.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.