Probleme u sustavu socijalne skrbi u Newsroomu je komentirao Nino Žganec, stručnjak za socijalnu skrb i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
“Danas je Svjetski dan socijalne pravde i možda situaciju u sustavu socijalne skrbi i politike oslikava činjenica da mi danas uopće ne govorimo o tome, u dobrom dijelu medija niti iz usta političara. UN je uveo ovaj dan s ciljem da se osvijesti važnost socijalne sigurnosti i pravednosti”, rekao je Žganec.
Problemi u sustavu ga, kaže, ne iznenađuju jer je još 2021., pred samu implementaciju novog Zakona o socijalnoj skrbi napisao analitički članak u kojem je predvidio da će dogoditi ovo što se događa.
“Reforma je potpuno pogrešno pokrenuta, na potpuno pogrešnim premisama, nije dobro vođena, bila je i netransparentna. Napisao sam i da će se morati cijela reforma onda ponoviti na drugačijim osnovama. Da se mene pita, trebalo bi ju odmah zaustaviti i započeti s potpuno drugačijim pristupom”, kazao je Žganec dodajući da to ipak nije realno za očekivati:
“Ministar koji je naslijedio sustav (Marin Piletić) od ministra koji je to pokrenuo (Josip Aladrović) ne namjerava odstupiti od toga, od jedne hipercentralizacije sustava, od toga da nema ozbiljne namjere da se išta strukturno poboljša u funkcioniranju i u postojanju uopće socijalnih službi, da socijalne usluge, tih 15-ak koje zakon predviđa se uopće nisu proširile pa nije ni čudo da nemamo ni kapaciteta ni mogućnosti pomoći raznim ljudima na terenu s ovim skromnim opsegom socijalnih usluga, da ne govorim onda o podfinanciranosti sustava i potkapacitiranosti sa službenim osobljem”.
Centraliziranost jedan od glavnih problema, pokazuje se da se u ljude nema povjerenja
Žganec naglašava da su ovakvim pristupom ljudima na terenu, u lokalnim centrima, de facto poslali poruku da oni ne odlučuju ni o čemu, da je sve centralizirano u Zagrebu, “gdje vode sve poslove i drže sve konce u svojim rukama i poručuju ljudima da ne trebaju misliti o ničemu i nikakve odluke donositi sami, bez suglasnosti Ministarstva”.
Prema Žganecu, upravo je ta centraliziranost jedan od najgorih elemenata preustroja socijalne skrbi koji je pokrenut.
“Ona je pokazatelj da se nema povjerenja u stručnjake koji bi na lokalnoj razini zapravo trebali kreirati socijalne programe. Što je cilj sustava socijalne skrbi? On treba, između ostalog, predstavljati neku, simbolično rečeno, zadnju socijalnu zaštitnu mrežu, mora biti dovoljno stabilan i siguran da ljudi ne propadnu dok tonu u nekakvoj životnoj situaciji. Osim te zadnje mreže, sustav socijalne skrbi mora imati i tu preventivnu funkciju, mora razvijati preventivne programe u lokalnim zajednicama, da se ne dogodi ovisnost, nasilje u obitelji… Važna funkcija je i razvojna funkcija kroz različite programe. Ove dvije komponente koje su najbitnije jer su preventivne, one su potpuno stavljene sa strane i o njima se apsolutno ne vodi računa. Da biste organizirali preventivnu funkciju službi, one moraju biti lokalno specifične i prilagođavati se trenutnim potrebama, a ne jednoobrazne, ujednačene, standardizirane itd. Upravo na tim premisama je krenula ova reforma – idemo sve standardizirati, ujednačiti, kontrolirati, nadzirati s jednog mjesta i to je ta hipercentralizacija i onda ćemo, kao u mirovinskom sustavu, imati tu jednoobraznost. Međutim, to su dva potpuno različita svemira, mirovinski sustav i sustav socijalne skrbi”, objašnjava Žganec.
Podsjeća da je, kada su se predstavljale promjene, prevladavao otpor stručnjaka prema tada ponuđenim elementima.
“Ako nemate podršku onih koji provode reformski proces, on teško može biti uspješan. To se sada jasno vidi. Čitav je niz i drugih razloga. Ljudi su protiv takvog modela, vidi se da im nije poklonjeno povjerenje, ne vjeruje se u njihovu stručnost. Najgori mogući ishod je to da ljudi izađu na ulicu i prestanu raditi, a to bi bilo vrlo, vrlo loše po korisnike. Vjerujem da se to neće dogoditi u radikalnom obliku, ali sigurno će ljudi iskazati svoje nezadovoljstvo. Dapače, na određeni način profesionalne udruge trebaju podržati i zastupati struke koje rade u sustavu i tražiti hitne promjene jer ovakav sustav socijalne skrbe je, po meni, neodrživ”, zaključio je Žganec.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!